Voditeljica odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva HGK Vanja Dominović je podsjetila na tri lanjske inicijalne javne ponude dionica (IPO) te jednu sekundarnu javnu ponudu (SPO) ove godine, dok su po njenim riječima najveći utjecaj na okretanje građana tržištu kapitala imala izdanja državnih vrijednosnih papira.

Kazala je da raste i imovina te broj građana koji ulažu u UCITS fondove, a također više od 500 tisuća ih štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove.

Najviši depozit po stanovniku u Gradu Zagrebu

Predstavljajući tradicionalnu analizu Hrvatske gospodarske komore (HGK) o financijskoj imovini i depozitima sektora kućanstava, Dominović je rekla da, kada je riječ o distribuciji depozita po županijama, nema značajnijih promjena, pri čemu na sedam jadranskih županija "otpada" 41 posto svih depozita. U Gradu Zagrebu koncentrirano je 28 posto, dok se preostalih 31 posto depozita nalazi u 13 ostalih kontinentalnih županija.

Prosječni depozit po stanovniku na razini Hrvatske u lipnju je iznosio 11.048 eura, a najveći prosječni depozit po stanovniku ima Grad Zagreb, 15.539 eura, čime je nakon dugo godina s prvog mjesta "istisnuta" Istarska županija, koja se nalazi na drugom mjestu sa 17 eura manje. Na dnu je i ove godine Vukovarsko-srijemska županija s prosječnim depozitom po stanovniku od 5.666 eura.

U odnosu na lipanj prošle godine depoziti kućanstava rasli su u svim županijama, prosječan rast na razini Hrvatske iznosio je 5,4 posto, najviše su realno rasli depoziti u Požeško-slavonskoj županiji, za 7,5 posto, a najmanje u Primorsko-goranskoj županiji, 3,4 posto, iznijela je Dominović neke podatke iz analize.

Švaljek: Raste stopa štednje građana

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek je kazala da što kućanstva više štede manje su ranjiva na financijske šokove, pri čemu u Hrvatskoj stopa štednje raste u posljednje vrijeme. Ta stopa je i dalje ispod prosjeka EU-a, međutim, napominje Švaljek, to može upućivati na veću opreznost građana i svjesnost da žive u globalno neizvjesnim okolnostima, što ih očito potiče da nešto više sredstava "stavljaju na stranu".

Švaljek je istaknula i da štednja u obliku depozita nije sva vrsta štednje te da prije svega treba gledati ukupnu financijsku imovinu stanovnika.

Rekla je da hrvatski građani primarno štede ulaganjima u nekretnine, čime su iznad prosjeka EU-a. Potom slijede depoziti, dok s druge strane razmjerno malo ulažu u osiguranja, investicijske fondove i obveznice, iako se kod potonje kategorije u posljednje vrijeme bilježi trend rasta.

Kada je riječ o nekretninama, Švaljek naglašava da je takva imovina "visoko nelikvidna", što znači da se ne može brzo unovčiti, kao i da je izrazito podložna oscilacijama u cijeni. Pritom napominje da su u zadnjih pet godina cijene nekretnina u prosjeku porasle za više od 70 posto.

Što su kamate na štednju više i građani bi trebali biti motiviraniji za taj oblik štednje, no Švaljek napominje da hrvatskim kućanstvima i porast tih kamata ranije nije predstavljao značajniji motiv za oročavanje depozita. Inače, krajem kolovoza ukupni depoziti kućanstava premašivali su 44 milijarde eura, a manje od 10 milijardi se odnosilo na oročena sredstva.

Kontinuirani rad na podizanju financijske pismenosti građana

Osim što značajnije ne iskorištavaju prilike većih kamata na depozite, nedovoljno istražuju i mogućnosti povoljnijih kamata na kredite, što po mišljenju Švaljek upućuje na određene slabosti u pogledu financijske pismenosti. "Na tom području svakako još treba dosta raditi, a HNB je tu vrlo aktivan", poručila je Švaljek i pozvala građane na izložbu HNB-a u zagrebačkom parku Zrinjevac, postavljene u povodu Svjetskog dana štednje.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić je istaknula da je to ministarstvo "središnja institucija" koja se bavi financijskom pismenošću, spomenuvši i aktivnosti koje provodi s ciljem njenog podizanja. Između ostalog, apostrofirala je projekt "narodnih" vrijednosnih papira, koje su građani prepoznali kao siguran instrument ulaganja, pri čemu su u 23. dosadašnja izdanja trezorskih zapisa i obveznica na kamatama zaradili oko 431 milijun eura te drže 8,5 posto javnog duga.

Rizičnost ulaganja u kriptoimovinu

Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić se osvrnula na ulaganja u kriptoimovinu kao alternativni oblik imovine u digitalnom obliku, rekavši da je ona izrazito volatilna te da je vrlo teško analizirati fundamente takvih instrumenata. Hrvatski građani, posebice oni mlađi, pokazuju sklonost za takva ulaganja, no pritom Staničić naglašava da digitalna pismenost ne podrazumijeva i digitalnu financijsku pismenost. S obzirom na rizik od takvih ulaganja poziva na oprez i potrebu ulaganja u vlastito financijsko znanje, temeljeno na provjerenim informacijama.

Najveća svjetska burza kriptovaluta Binance bila je meta kibernetičkog napada u kojem je ukradena digitalna imovina procijenjena na 6,3 milijarde dolara. Upitana što u ovom slučaju s novcem građana, Staničić je rekla da Binance nije licenciran u Europskoj uniji te da nema bilo kakve zaštite po pitanju ulaganja. No, da je društvo i licencirano u Uniji, europski okvir za kriptoimovinu ne obuhvaća zaštitu imovine klijenata, dodala je.

HIR - jednostavan način dugoročnih ulaganja

Kada je riječ o Hrvatskom investicijskom računu (HIR) koji bi trebao zaživjeti od iduće godine, napomenula je da on neće poticati ulaganja u kriptoimovinu već u dionice, obveznice, ETF-ove i sl. Istaknula je da je HIR alat da se građane potakne na dugoročno investiranje i štednju, ocijenivši da je to vrlo jednostavan instrument koji im neće predstavljati nikakav administrativni teret.

Njene riječi je potvrdio i predsjednik grupacije tržišta kapitala HGK Tamas Nagy, ocijenivši da je HIR "jako velika stvar" za domaće tržište kapitala. Smatra i da treba demistificirati teze o ulaganjima kao nečemu kompliciranom i za što je potrebno imati puno novca.

Član Uprave tvrtke Auro Domus Vladimir Potočki je rekao da je Svjetski dan štednje odlična prilika da se zapitamo štedimo li na način da tek čuvamo novac na računima ili ga ulažemo da bi mu očuvali vrijednost.

Građani za "depozite po viđenju", to jest novac koji drže na transakcijskim računima ne dobivaju nikakvu kamatu, dok je na oročenje ona u prosjeku oko 1,3 posto, naglasio je Potočki. Stavljajući te podatke u korelaciju s trenutnom inflacijom, iznio je računicu po kojoj će građani samo u ovoj godini izgubiti oko 1,6 milijardi eura kupovne moći. U proteklih pet godina to je iznosilo više od devet milijardi eura, upozorio je.

Istaknuo je da hrvatski građani sve više ulažu u investicijsko zlato, lani je to dosegnulo iznos od oko 800 milijuna eura, a očekuje da bi u 2026. ta ulaganja mogla premašiti milijardu eura.