svijet u sedam dana

Unatoč oštrim gospodarskim sankcijama, mali i opasno bogati Katar kupuje kultni njujorški hotel Plazu

08.07.2018 u 08:19

Bionic
Reading

Sukobljava li se njemačka kancelarka sa svojim ministrom unutarnjih poslova zbog problema migracije ili je riječ o dubokoj političkoj krizi? Zašto Poljaci prosvjeduju protiv reforme pravosuđa? Uhićen bivši malezijski premijer Najib Razak zbog optužbe da je iz državnog fonda u svoj džep strpao milijune. Zašto na Filipinima ubijaju gradonačelnike? Tko su 'kravlji vigilanti'? Zašto su francuski mesari zaratili s veganima?...

'Mnogi se slažu s Georgeom Sorosom koji kaže da se Europa bori s demografskim problemima i da se mora osloniti na imigraciju', rekao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen u intervjuu časopisu Profil uoči austrijskog rotacijskog predsjedanja EU-om započetog prvog srpnja.

S time se ne slaže Mađarska sa svojim žilet-žicama na granicama. Tako ne misli ni novi talijanski premijer Giuseppe Conte, odbijajući prihvatiti brod krcat migrantima. To se ne sviđa ni Malti jer je podnijela tužbu protiv nevladine organizacije koja pomaže pri spašavanju migranata na Mediteranu, optužujući kapetana broda da ilegalno pristaje na otok s više od 200 migranata. Ne sviđa se to ni austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu jer je uoči prošlotjedne krize između kancelarke Merkel i njezinog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera po pitanju migranata izjavljivao kako je Austrija spremna zaštititi svoje južne granice s Italijom i Slovenijom ako njemački dogovor postane vladina politika.

Dogovor je postignut, sestrinske CDU i CSU pristale su na gradnju tranzitnih centara u blizini njemačko-austrijske granice, kamo bi trebali biti smješteni izbjeglice i tražitelji azila već registrirani u nekoj od zemalja EU-a i odande vraćani u zemlje u kojima su prvi put registrirani.

'Potrošen je politički kapital njemačke kancelarke, ušli smo u zadnje poglavlje Merkeličine ere', komentiraju situaciju neki analitičari, dok drugi, poput dopredsjednika Međunarodnog ureda za mir Reinera Brauna, tvrde kako sukob Merkel-Seehofer uopće nije migracijski problem, nego politička kriza, čija je pozadina sustav koji neke zemlje čini bogatijima, a neke siromašnijima. 'Migracija je bila problem 2015., ne 2018. Čak i tada ukupan broj pridošlica u Europu bio je manji od milijuna', kaže Braun, dodajući kako prošlotjedna koalicijska drama u Njemačkoj nije uopće okršaj između Merkelice i Seehofera zbog migranata, nego preslagivanje partijskog sustava u tri nova bloka (ne samo u Njemačkoj): na populističku desnicu (CSU i AfD), umjerenu desnicu (CDU), koju nazivaju Macronovim blokom, i lijevi blok prikačen na aparate za disanje uz nekoliko beznačajnih i patuljastih stranaka.

  • +23
Angela Merkel Izvor: Profimedia / Autor: nn

U tom svjetlu treba gledati i prosvjede tisuća Poljaka prošlog utorka zbog vladine reforme pravosuđa, prosvjednici kažu bezočne čistke. Reforma je stupila na snagu bez obzira na otpor javnosti i pravni postupak EU-a protiv Varšave zbog promjena u Vrhovnom sudu, ocjenjujući to kršenjem neovisnosti pravosuđa. Vlada tvrdi da to čini zbog bolje učinkovitosti sudstva i čišćenja sudaca iz komunističke ere.

Kažu da je politička moć najveći afrodizijak. Ali i najveći izazov za dugoprstiće, što se ovaj put dokazalo na primjeru bivšeg malezijskog premijera Najiba Razaka, uhićenog pod optužbom za korupciju i izvlačenje desetak milijuna dolara iz državnog fonda 1 Malaysia Development Berhad (1MDB). 'Tražim pošteno suđenje', prošaptao je privedeni Razak i poručio Malezijcima da 'zaslužuju najbolje vodstvo', a aktualnu vlast upozorio da nitko neće biti pošteđen pravde, pa ni oni koji ga trpaju u zatvor, ne samo u ovom, nego i u onozemaljskom svijetu. Ne zna se hoće li biti uhićena i supruga Rosmah Mansor, poznata po slabosti prema birkinicama, tijarama i satovima optočenim dijamantima.

  • +8
Prosvjed u Poljskoj Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Za to vrijeme na susjednim Filipinima u samo dva dana prošlog tjedna ubijeni su gradonačelnici dvaju gradova. Jedan od njih, Antonio Halili, upucan je za vrijeme sviranja nacionalne himne i podizanja zastave na svečanosti ispred gradske vijećnice u gradu Tanauanu južno od Manile. Ubojica je nepoznat, ali poznat je motiv.

Halili je pripadao struji predsjednika Dutertea koja se nemilice obračunava s narkodilerima te je gradonačelnik privukao međunarodnu pozornost 'hodom srama', tjerajući osumnjičene trgovce drogom da marširaju ulicama Tanauana s popisom navodnih zločina na leđima. Halili je kasnije i sam osumnjičen zbog navodnih veza s podzemljem. U svakom slučaju, to je rječita slika situacije na Filipinima otkada je 2016. krenuo bespoštedan rat protiv korisnika i trgovaca drogom, od kojih je, službeno, više od 4000 ubijeno u policijskim operacijama, a prema neslužbenim podacima, više od njih 12.000.

Sankcije? Kakve sankcije? Katarska firma Katara Holding kupuje čuveni njujorški hotel Plazu za 600 milijuna dolara, objavio je prošlog tjedna Reuters, a vijest potvrdio The Wall Street Journal. Najveći izvoznik LNG plina na svijetu, Katar godinama ulaže u hotele na Zapadu te u kompanije poput Volkswagena i multinacionalnog trgovačkog i rudarskog diva Glencore, a sada se domogao i kultne Plaze, nekadašnjeg vlasništva Donalda Trumpa, kasnije saudijskog princa Alvalida bin Talala.

Sve to ne bi bilo neobično da mali i prebogati Katar nije pod gospodarskim sankcijama, koje su mu prošle godine nametnule Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein zbog optužbi da podupire terorizam u tom dijelu svijeta. Službeni bojkot je jedno, a posao ipak nešto drugo, pa su u vrijeme sankcija Katarci uz Plazu, od malo većih investicija, pokupovali nešto dionica ruskog Rosnjefa.

  • +8
Jahta katarskog šeika Hamada bin Khalife al Tanija Izvor: Cropix / Autor: Tonči Plazibat

P.S. Za hinduske svete krave sigurno ste čuli, no znate li tko su 'kravlji vigilanti'? Riječ je o građanima, uglavnom pripadnicima ekstremnih hinduističkih grupa, koji uzimaju zakon u svoje ruke boreći se protiv onih koji ne poštuju svetost goveda, pri čemu im nije svet ljudski život. Tako je nedavno grupa vigilanata u Rajastanu na smrt prebila lokalnog mesara jer je navodno ispod pulta prodavao govedinu. U Assamu su ubili dvojicu mladića jer su navodno pokušali ukrasti kravu. Prije nepunih mjesec dana u Uttar Pradeshu linčovali su 45-godišnjeg muškarca jer je susjedstvo šuškalo da kolje i prodaje telad. Na udaru su posebno muslimani i pripadnici kaste Dalita (nedodirljivih), koji dobrim dijelom žive od prodaje goveđe kože. Primjera je mnogo, a indijski savezni vrhovni sud prošlog tjedna konačno je zaključio da je 'kravlji vigilantizam' neprihvatljiv, da se žrtve ne smiju dovoditi u vezu s vjerom i kastama te da je 'svaka žrtva – žrtva'.

Vigilante imaju i Francuzi. 'Spasite nas od vegana', poručio je Francuski savez mesara Ministarstvu unutarnjih poslova, tražeći zaštitu od sve češćih napada vegana koji im razbijaju izloge, prolijevaju po mesnicama umjetnu krv i šaraju ih uvredljivim grafitima. Što bi Francuzi bez svoga boeuf bourguignona?