FINANCIJSKA INDUSTRIJA

Udjel loših kredita penje se na 9 posto

13.07.2010 u 16:19

Bionic
Reading

Hrvatske banke relativno se uspješno nose s krizom, u cjelini su stabilne i likvidne, ali će se zbog pritisaka poput održanja državnih financija i pada gospodarstva i ove godine nastaviti ponašati kao i prošle - usporeno i oprezno prema gospodarstvu, a izdašno prema državi jer su državni instrumenti osiguranja plaćanja sigurniji, ocjena je ekonomista Žarka Primorca s današnjeg predstavljanja 18. izdanja publikacije Privrednog vjesnika 'Financijska industrija 2009.'

Upozorivši na predstavljanju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori, da kreditni potencijal na domaćem tržištu treba ostaviti za realno gospodarstvo, Primorac bankama sugerira da i u uvjetima krize trebaju osigurati uvjete za pojeftinjenje kreditiranja gospodarstva odnosno smanjiti vrlo visoke kamate.

Pritom smatra da to nije samo problem banaka nego i države čiji izlaz iz krize vidi jedino u izvozu, što se, iako je dio vladinog programa gospodarskog oporavka, vrlo rijetko spominje.

Najnovije zaduživanje države smatra rezultatom deficita u državnom proračunu, što je, kako kaže, problem jer se država ne rješava dovoljno brzo i odlučno problema visoke javne potrošnje.

Nije problem što će država povući puno sredstava s domaćeg tržišta jer banke nisu nelikvidne, ali je problem što će banke usporeno kreditirati gospodarstvo koje zbog visokih kamata usporeno i traži kredite. Zbog svih tih i niza drugih razloga Hrvatska se sporije oporavlja od krize od drugih zemalja poput Bugarske, Rumunjske ili Mađarske, iako je objektivno u boljoj situaciji od tih zemalja, kaže Primorac.

Upozorava i na rast udjela loših kredita i procjenjuje da bi on s lanjskih 7,6 posto ove godine mogao dostići 9 posto.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje naglašava da je, unatoč otpornosti bankarskog sustava na krizu, još prisutna kreditna stagnacija zbog 'stisnute' i ponude i potražnje.

Ipak, smatra kako trenutna situacija u bankama pokazuje da su gotovo sve spremne za novi kreditni ciklus, ali je zbog faktora neizvjesnosti, koji još postoji u okruženju, te zbog situacije u zemlji teško predvidjeti kada će taj ciklus stvarno početi i hoće li to uopće biti još ove godine.

Nebankarski sektor u ukupnom financijskom tržištu ima udio od oko 25 posto, a predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor finacijskih usluga (Hanfa) Ante Samodol upozorava na veliku disproporciju u likvidnosti između bankarskog i nebankarskog sektora i procjenjuje da će u oporavku nebankarski za bankama kasniti realno najmanje dvije godine.

Po iznijetim podacima, vrijednost financijske industrija u Hrvatskoj prošle je godine bila oko 500 milijardi kuna, od čega se 75,4 posto odnosilo na bankarski sektor

Gotovo 7 posto i nešto malo više od 6 posto imovine odnosilo se na leasing kuće i mirovinske fondove, 5,7 posto na osiguravajuće kuće, 2,8 posto na investicijske fondove, 1,3 posto na štedionice, a 1,8 posto je u kategoriji ostalo.

Po podacima iz publikacije, krajem prošle godine bankarski su krediti iznosili ukupno 258,2 milijarde kuna, što je oko 2 posto više nego 2008. godine.

U prošloj su godini banke stanovništvu odobrile 2,25 posto manje kredita, gospodarstvu su krediti nešto povećani, dok je najveći rast kod države kojoj su banke odobrile 23,4 posto više kredita. Prema podacima iz publikacije, hrvatske su banke u prošloj godini poslovale s dobiti od 3,3 milijarde kuna, što je 28,4 posto manje nego godinu prije.

Među bankama, najveći tržišni udjel od 23,2 posto zadržala je Zagrebačka banka, a slijedi ju Privredna banka (PBZ) s udjelom od 17,8 posto te Erste Banka s 11,8 posto.

Među osiguravajućim kućama na prva tri mjesta su Croatia osiguranje, Euroherc i Allianz Zagreb.