Nakon neočekivano visokog rasta BDP-a u trećem kvartalu, revidirali smo projekciju za 2015. godinu i sada očekujemo godišnji rast od 1,7 posto, a u 2016. blago ubrzanje na 1,8 posto, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke na tradicionalnom brifingu za novinare na kraju godine
Naglasio je da su glavni generatori rasta izvoz roba i usluga, rast osobne potrošnje i prvi put nakon šest godina počeci oporavka investicija, zasad uglavnom onih iz javnog sektora.
Povoljno okruženje, osobito u zemljama koje su glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, omogućit će u idućoj godini ubrzanje gospodarskog rasta. Osim rasta izvoza i daljnjeg blagog rasta osobne potrošnje, iduće godine u HNB-u očekuju i blagi oporavak privatnih investicija.
Međutim, u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe, iako je projekcija optimistična, još uvijek zaostajemo jer jedino Bugarska očekuje niži rast BDP-a.
Kada je riječ o tržištu rada, dogodio se pozitivan pomak prije nego što je HNB očekivao. 'Došlo je do laganog rasta zaposlenosti već ove godine i pada stope i registrirane i anketne nezaposlenosti', rekao je Vujčić, napominjući da će te stope u 2015. ipak ostati iznad 15 posto, što je još uvijek najviše u zemljama srednje i istočne Europe.
Govoreći o fiskalnoj politici, guverner nije iznosio prognoze proračunskog deficita i kretanja javnog duga budući da još nije donesen državni proračun. Međutim, upozorio je na učinak 'grude snijega,' koji se odnosi na problem kada je stopa rasta BDP-a niža od prosječne kamatne stope na javni dug države te zbog toga javni dug i dalje raste. Istaknuo je da Hrvatskoj treba primarni suficit od barem jedan posto BDP-a da bi se zaustavio rast javnog duga. To znači da bi iduća vlada trebala provesti proračunske rezove od šest do osam milijardi kuna, ovisno o ovogodišnjem deficitu proračuna.
Guverner je naglasio da takva fiskalna prilagodba uopće nije dramatična, nego je čak i mnogo manja od onih koje su provele brojne europske zemlje.
Što se tiče poteza HNB-a, Vujčić je najavio nastavak ekspanzivne monetarne politike. Jenda od novosti u idućoj godini bit će pokretanje strukturnih repo aukcija s ciljem osiguranja dugoročnijih izvora kunske likvidnosti domaćim bankama, uz kamatne stope niže od tržišnih.
Guverner je, pojašnjavajući učinke ekspanzivne monetarne politike, rekao da trenutno postoji osam do devet milijardi kuna viška likvidnosti na financijskom tržištu, što je tri puta više nego na području eurozone.
