PRESUŠILA KASICA

U iduće tri godine samo 20 km novih autocesta

07.12.2009 u 09:24

Bionic
Reading

Između 10 i 20 tisuća radnika u građevinskom sektoru iduće godine ostat će bez posla! Ova surova prognoza proizlazi iz brojki navedenih u Programu građenja i održavanja javnih cesta od 2009. do 2012. godine, kojeg je hrvatska Vlada usvojila prekjučer s godinom dana zakašnjenja, gdje između ostalog stoji kako će investicije u autoceste biti četiri puta manje nego prije, piše Novi list

No, prava istina je još poraznija i neugodnija. Iako to nije izričito navedeno iz Programa je razvidno kako će u gradnji autocesta u naredne tri godine investicije biti gotovo deset puta manje nego u prethodnih pet godina. Službeno nije tako ako se uzme u obzir da je do 2008. godine u autoceste investirano oko 21,5 milijardi kuna, kao i da se u u razdoblju 2009.-2012. namjerava izdvojiti oko 5,8 milijardi kuna. Međutim, Vlada je zakasnila godinu dana sa programom, pa je već tijekom ove godine potrošeno oko 3,6 milijardi kuna, što znači da u naredne tri godine ostaje oko 2,3 milijarde kuna za autoceste, odnosno spomenutih deset puta manje nego u prethodnom razdoblju.

Zvuči nevjerojatno da je Vlada u programu predvidjela da će se iduće dvije godine projektirati autocesta Dubrovnik–Doli za koju su bivši premijer Sanader i ministar Božidar Kalmeta u svibnju ove godine potpisivali ugovore o građenju slavodobitno otvarajući gradilišta. Kako su to oni mislili graditi autocestu, koju sada treba dvije godine projektirati, teško je razumjeti i još teže opravdati. Tu nije kraj bizarnostima. Autocesta Rijeka–Žuta Lokva ući će u sve knjige rekorda kao cesta čije projektiranje ima trajati punih 12 godina bez da je u tom razdoblju igdje iskopana jedna lopata zemlje.

Po treći put ovaj prometni pravac ulazi u četverogodišnji plan građenja sa izdvojenim sredstvima za projektiranje, pa valja pretpostaviti da negdje, u nekom projektantskom uredu, ispod naslaga prašine, postoji maketa ceste, gdje se sada još imaju samo urediti frizure na figuricama ljudi, koji bi trebali naplaćivati cestarinu.

Ono što će se graditi iduće godine je gotovo minorno. Dovršavat će se započete dionice na pravcu autoceste prema Pločama i početna dionica autoceste Zagreb–Sisak.

Ima zanimljivosti i u programu Hrvatskih cesta. Tamo je jedna od najvećih stavki i dalje famozni most Pelješac za čiju bi gradnju do 2012. godine trebalo izdvojiti 433,5 milijuna kuna

Iako financijski nije važna, teško je ne spomenuti investiciju od 11,5 milijuna kuna za spojnu cestu do čvora Vučevica. Čvor je zanimljiv, jer je davne 2004. godine na brzinu isprojektiran, kako bi se dobio spoj do sela Dugobabe, gdje korijene vuče bivši premijer Ivo Sanader. To je bio prvi posao u cestogradnji famozne Skladgradnje nakon čega je krenuo njihov meteorski uspon.

Program građenja ipak je jedan sasvim ozbiljan dokument u kojem Vlada ostavlja mogućnost da se investicije povećaju ukoliko se dogovore krediti sa Europskom bankom za obnovu i razvoj i Europskom investicijskom bankom o čemu se vode pregovori.

No, mogućnosti zaduživanja HAC-a vrlo su skučene, pa kredit ne može biti veći od tri milijarde kuna, što ne može bitnije pokrenuti građevinski sektor.

Iz pouzdanih izvora Novi list doznaje da bi već idućeg tjedna Vlada trebala Hrvatskim autocestama odobriti jamstvo za dogovoreni kredit u iznosu od 100 milijuna eura, kojim HAC namjerava platiti dugove za izvedene radove. Ti dugovi su i stariji od šest mjeseci, što je važno u kontekstu nelikvidnosti koju generiraju državne tvrtke. Taj kredit nije pretjerano povoljan. Dodjeljuju ga PBZ i Bawag banka na rok otplate od pet godina sa svega dvije godine počeka i uz kamatnu stopu od 5,5 posto.