uvoznici zadovoljni

U Hrvatskoj proizvodnja kravljeg mlijeka nikad manja. Uskoro bi nas mogao prešišati i majušni Luksemburg

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 19.06.2019 16:51
  • Objavljeno 19.06.2019 u 16:31
Hrvatske mljekare ne čeka ništa dobro ako ne ulože u modernizaciju

Hrvatske mljekare ne čeka ništa dobro ako ne ulože u modernizaciju

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: pixsell, tportal.hr

U Hrvatskoj je lani prikupljeno 453.000 tona kravljeg mlijeka, što je 4,9 posto manje u odnosu na 2017. godinu i 31 posto ili 204.000 tona manje u odnosu na 2008. godinu. Pritom uvoz raste: Prije šest godina u Hrvatsku se uvozilo 42.000 sirovog mlijeka, a lani je ta brojka skočila na 181.000 tona, što je rast od 330 posto ili 139.000 tona

Svaka litra proizvedenog mlijeka lani je otkupljena, a proizvodnjom od 453.000 tona mlijeka Hrvatska je na vrlo niskih 52 posto samodostatnosti. Drugim riječima, postali smo ovisni o uvozu jer je prije samo šest godina samodostatnost iznosila bitno viših 76 posto.

Niska samodostatnost postaje veliki problem zbog 'pomora' mljekara – samo lani ugašeno je 800 farmi zbog gotovo nikakve raspoloživosti radne snage, malih ulaganja u automatizaciju proizvodnje i žestoke konkurencije.

Sve susjedne zemlje, poput Slovenije, Poljske, Češke ili Slovačke, u potpunosti su samoodržive po pitanju proizvodnje mlijeka, a naša proizvodnja već je toliko mala da bi nas uskoro mogao prestići i majušni Luksemburg koji na površini jedne manje hrvatske županije proizvodi skoro 400.000 tona mlijeka.

Nedavno se pisalo kako će Hrvatska izvoziti mlijeko u daleku Kinu, no takve i slične snove o hranjenju Kine, Rusije ili Amerike treba zaboraviti i pogledati što se može napraviti da se mljekarstvo - za početak - spasi.

Kako je padala proizvodnja mlijeka u proteklih deset godina

Kako je padala proizvodnja mlijeka u proteklih deset godina

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal.hr

Broj isporučitelja mlijeka u Hrvatskoj od 2012. do danas spao je s 14.800 na 6200. Sreća u nesreći, proizvodnja ipak nije prepolovljena, što se može zahvaliti većoj prosječnoj isporuci mlijeka po isporučitelju i kravi. Muznih krava je također znatno manje, s 181.000 pali smo na 139.000 krava. Po broju muznih krava na istoj smo razini kao i Slovenija, dok ih je primjerice u Češkoj preko 350.000, a već spomenuti Luksemburg svoju proizvodnju održava s tek 53.000 krava.

Kako takve zemlje uspijevaju? Vrlo jednostavno, okrupnjavanjem malih stada i ulaganjima u automatizaciju proizvodnje.

'Imamo oko 400 ozbiljnijih proizvođača koji imaju od 40 do 100 krava i koji isporučuju količine iste kao konkurencija u EU. Ali na tih 400 farmi ima svega 30 robota za mužnju. To je jedino rješenje - radne snage nema pa se zalažemo za to da se za robotizaciju uzme novac iz fondova EU-a, jer bez radnika i tih 400 farmi će uskoro početi gasiti proizvodnju', ilustrira nam Branko Bobetić, šef udruge Croatiastočar.

Uvoz mlijeka stabilno raste

Uvoz mlijeka stabilno raste

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal.hr

Prošle godine od 6200 isporučitelja mlijeka, 2000 najvećih isporučilo je 87 posto cijele proizvodnje, dok se preostalih 13 posto prosulo na sve ostale. 'To je naš problem. Veliki drže 45 posto krava, koje imaju visoku proizvodnost, dok mali imaju 55 posto krava, ali imaju ispodprosječnu proizvodnost', kaže nam Bobetić i predlaže:

'Stada od deset krava i više treba okrupnjavati, ali nije dovoljno samo povećati broj krava, treba povećati proizvodnost. Priželjkujemo model koji će zaživjeti na obiteljskim gospodarstvima jer nitko neće graditi velike farme. Treba nam održivo mesno-mliječno gospodarstvo, a to se očekuje od strategije koju radi Ministarstvo poljoprivrede. Bez mesno-mliječnog ciklusa nećemo samo ostati bez mlijeka, nego i bez mesa, a već nam je 80 posto junadi u tovu iz uvoza.'

Branko Bobetić: Ministarstvo i sada pomaže poljoprivrednicima kroz mjere, podršku i edukacije, to im se mora priznati, ali rezultata nema

Branko Bobetić: Ministarstvo i sada pomaže poljoprivrednicima kroz mjere, podršku i edukacije, to im se mora priznati, ali rezultata nema

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Bobetić kaže kako Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Tomislavom Tolušićem novom strategijom mora trasirati prave mjere jer ako to ne naprave, jedino čemu se možemo nadati su novi minusi u proizvodnji.

'Ministarstvo i sada pomaže poljoprivrednicima kroz mjere, podršku i edukacije, to im se mora priznati, ali rezultata nema, zbog čega ćemo izgubiti još malih farmera, dok će oni s po 40 i više grla možda moći napredovati', zaključio je.

Upitali smo Ministarstvo poljoprivrede kako komentiraju pad proizvodnje mlijeka i zamolili da nam kažu koje su to tri konkretne mjere poduzeli kako bi pomogli proizvođačima. Odgovorili su da ukupna količina mlijeka isporučena u otkup proteklih sedam godina bilježi pad, kao i broj gospodarstava koja isporučuju mlijeko.

'Međutim, vidljiva je strukturna promjena veličine gospodarstava, te se iz proizvodnje mlijeka povlače mala gospodarstva čija godišnja isporuka mlijeka nije prelazila 30.000 kg. Posljednjih godina broj isporučitelja koji godišnje proizvedu iznad 100.000 kg mlijeka je stabilan, a isti proizvedu oko 70 posto godišnje isporučenog mlijeka. Također, treba naglasiti da svi proizvođači mlijeka ne isporučuju mlijeko mljekarama, nego svoje mlijeko i prerađevine mlijeka (sir, vrhnje, jogurt, …) samostalno plasiraju na tržište.

S druge strane, bilježimo pozitivne trendove u mliječnom sektoru. Prvi je povećanje broja krava u stadima proizvođača mlijeka i posljedično trend većih količina isporučenog mlijeka po proizvođaču godišnje', navode iz Ministarstva poljoprivrede.

  • +9
  • +6

Ministar Tomislav Tolušić

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Nadalje, očekivan je trend povećanja proizvedenih količina mlijeka po proizvodnim jedinicama (kravama) kroz genetsko unaprjeđenje i poboljšanje tehnologije proizvodnje koju je moguće razvijati samo u specijaliziranim obiteljskim i većim mliječnim farmama.

Jedan od najvažnijih trendova u mljekarstvu, a iznimno važan za potrošače, je poboljšanje higijenske kvalitete mlijeka. Od ukupno 6193 proizvođača mlijeka u 2018. godini koji svoje mlijeko predaju mljekarama u Hrvatskoj, mlijeko koje proizvedu u udjelu od čak 95,1 posto kategorizira se prema EU normi kao mlijeko I. razreda kvalitete. Ukoliko se kvaliteta mlijeka promatra sa stajališta specijaliziranih obiteljskih mliječnih farmi, njih tek 1680 (27,1 posto) proizvedu 79,2 posto mlijeka isporučenog mljekarama na nacionalnoj razini, koje se u udjelu od čak 97,8 posto kategorizira u mlijeko I. razreda EU kvalitete. Ovaj podatak najviše ide u prilog da trend smanjenja broja isporučitelja se ne mora smatrati nužno negativnim, jer iz njega proizlazi veća količina kvalitetnijeg mlijeka što je značajno i sa stajališta potrošača i same prerađivačke mljekarske industrije. Za usporedbu, prije više od 15 godina kada započinje praćenje kvalitete mlijeka, tek oko 20 posto proizvedenog i isporučenog mlijeka zadovoljilo je EU normu da se razvrsta u I. razred kvalitete, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Ministarstvo poljoprivrede navodi i da je osiguralo niz mjera kako bi pomoglo proizvodnom potencijalu u govedarskoj proizvodnji. U nastavku je nekoliko takvih mjera:

1. Kupovina steonih junica s ciljem obnavljanja proizvodnog stada

Od 2018. do 2020. godine poljoprivredna gospodarstva imaju osiguranu značajnu financijsku potporu kroz Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva u ukupnom iznosu od 195 milijuna kuna.

Tijekom tri godine programskog razdoblja u planu je izravna kupovina 6000 steonih junica za što je odvojen iznos od 60 milijuna kuna (20 milijuna godišnje), a bespovratnu financijsku potporu će moći ostvariti svaki korisnik koji zadovoljava uvjete za kupnju 3 steone junice.

2. Poticanje uzgoja rasplodnih junica s ciljem normalizacije remonta stada s čime utječemo na kvalitetniju dobnu i genetsku strukturu proizvodnog stada

U Programu potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva (2018.-2020.) koji ukupno iznosi 195 milijuna kuna, udio od 135 milijuna određen je kroz tri godine programa kao financijska pomoć uzgoju oko 75.000 rasplodnih junica, što iznosi oko 2.100,00 kn po rasplodnoj junici.

3. Izravna plaćanja

Proizvodno vezana plaćanja za krave koje su uključene u mliječni sektor: 212 milijuna kuna godišnje (52 milijuna kuna krave dojilje + 160 milijuna kuna) za krave u proizvodnji mlijeka

4. Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj

Unutar ove mjere proizvođači mlijeka mogu ostvariti zajam uz kamatnu stopu od samo 0,1 %. Sav raspoloživi iznos financijske omotnice potrošen je u prvih 9 mjeseci provedbe ove mjere!

5. Stručni servisi za unapređenje proizvodnje mlijeka

Kako bi se pomoglo gospodarstvima u govedarskoj proizvodnji, postavljeni su brojni servisi za uzgajivače poput računalnog programa za plansko sparivanje u cilju uzgoja genetski superiornijeg potomstva. Uz primjenu genomske selekcije, dugoročno se od oba sustava očekuje unaprjeđenje uzgoja goveda u Hrvatskoj. Uzgajivačima su također kao pomoć od 2018. godine dostupni novi izvještaji o linearnoj ocjeni vanjštine, uzgojnim vrijednostima, reproduktivnom statusu te detaljna analiza somatskih stanica koja može u ranoj fazi postaviti opravdanu sumnju na mogućnost pojave mastitisa. Uz spomenute informacije, uzgajivači mogu dobiti i detaljnije analize sastava sirovog mlijeka (kazein, slobodne masne kiseline, pH). Velika pomoć uzgajivačima u upravljanju mliječnim stadom u cilju skraćenja međutelidbenog razdoblja je informacija o ranom utvrđivanju bređosti koju dobiju u vrlo kratkom roku putem dostavljenih uzoraka mlijeka osjemenjenih krava.

6. Mjere Programa ruralnog razvoja

Odnose se na investicije u nove proizvodne kapacitete, u novu proizvodnju, u proširivanje i modernizaciju proizvodnje, naročito kroz mjeru 4 gdje je ugovoreno 350 milijuna kuna potpore u stočarstvu koje je prioritetni sektor Programa.

Uz nabrojene mjere valja spomenuti isključivu prednost koju stočari imaju pri dodjeli državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta te mjere potpore proizvođačkim organizacijama u stočarstvu, zaključili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!