Hrvatsko tržište nekretnina ulaskom u Schengen i eurozonu više ne ovisi isključivo o lokalnim kretanjima, već na cijene sve više utječu i globalni tokovi, iako takvi čimbenici nisu presudni, smatra predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović.

'Treba svakako upozoriti da sama činjenica uvođenja eura i ulazak u prostor Schengena neće biti presudna za tržišni rast, već će za to biti presudne gospodarske okolnosti, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, kao što je bio slučaj i kada su druge članice uvodile euro kao svoju valutu te kada je Hrvatska ušla u EU. Protivno očekivanjima većine, trendovi na tržištu su i u tim okolnostima ostali silazni jer su takve bile gospodarske okolnosti, kako će kamate na kredite rasti, tako će i tržište usporavati', rekao je Ranilović dodajući da je nekretninski biznis također stvar ciklusa pa se pokazalo da su se u nedavnoj prošlosti otprilike svakih sedam do osam godina mijenjali trendovi. Tako je, primjerice, ciklus pada krenuo s financijskom krizom 2008. godine, a onda se negdje 2015. tržište opet probudilo.

Jedan od glavnih razloga izraženog rasta cijena nekretnina od uprosječeno 15 posto u odnosu na prethodnu godinu rekordno je visoka inflacija do koje je, između ostalog, došlo kao posljedica mjera za povećanje potrošnje tijekom pandemije. S ovako visokom inflacijom jasno je da ulagači ulažu u nekretnine koje će kroz rast cijena zadržati vrijednost uloženog novca, istaknuto je na Forumu.

U Hrvatskoj postoji velika razlika između priobalja i kontinenta zbog velike potražnje stranih ulagača visoke kupovne moći. Prema analizi koju je izradio Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, protekle je godine u nekretninskom biznisu ostvareno 30 posto više kupoprodajnih transakcija nego u 2020. pri čemu se u nekretnine osim stanova i apartmana ubrajaju poljoprivredna i građevinska zemljišta.

Na Forumu je zaključeno da dosadašnji trend rasta nije održiv jer su tražene cijene nekretnina generalno postale previsoke, a već sada se osjeća usporavanje, odnosno pad potražnje, kao i sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena.