Od 151 sudionika istraživanja, gotovo 90 posto barem djelomično poznaje pojam i svrhu održivog financiranja, ali neki oblik takvog financiranja dosad je koristilo samo njih 20 posto.

Istodobno, potrebe za ulaganjima u zelenu tranziciju konkretne su i neposredne, ističe HGK.

Među poduzećima koja su već u procesu tranzicije ili planiraju ulaganja s društvenim učinkom, samo 20 posto smatra da raspolaže odgovarajućim i dostatnim financijskim sredstvima. Oko 40 posto navodi da takvih sredstava nema, dok jednako toliko nije sigurno raspolaže li dostatnim sredstvima. Približno polovica sudionika koji su procjenjivali svoje buduće potrebe, očekuje da će im u sljedećih pet godina trebati do pet milijuna eura za ulaganja.

Rezultati istraživanja pokazuju da interes poduzeća nije ograničen na financiranje već prepoznatih "zelenih" projekata. Tranzicijsko financiranje, namijenjeno promjenama poslovanja i prelasku na održivije tehnologije i procese zanima gotovo 60 posto sudionika, dok društveno ili impact financiranje usmjereno na pozitivne učinke na ljude i zajednicu, zanima njih 40 posto.

Najveći interes za održivim kreditima

Kada je riječ o konkretnim instrumentima, najveći interes vlada za održive kredite te projektno financiranje. Slijedi leasing okolišno prihvatljivih vozila i opreme, a poduzeća pritom preferiraju dugoročnije izvore kapitala -financiranje na rok duži od tri godine želi gotovo 60 posto ispitanika.

Kompleksne administrativne zahtjeve kao prepreku navodi gotovo polovica ispitanika, a nedostatak dostupnih informacija više od trećine. Poduzeća stoga ističu potrebu za jednostavnijim i bržim postupcima, jasnim uvjetima prijave i financijskim poticajima. Rezultati tako ukazuju na potrebu za povezivanjem financijskih instrumenata s konkretnim investicijskim potrebama poduzeća, uz razumljive kriterije, transparentne uvjete i podršku u pripremi projekata.

"Preko 60 posto ispitanika, hrvatskih poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju, nije koristilo nijedan oblik ovakvog financiranja. Jednak udio njih ukazuje na važnost jednostavnijih i jasnijih procesa, informacija i instrumenata koji bi im olakšali pokretanje ulaganja. S obzirom na sve to, vidljiva je potreba da se stvore uvjeti u kojima će projekti lakše dolaziti do financiranja i u kojima će se privatni kapital učinkovitije usmjeravati prema tranziciji gospodarstva", naglasila je izvršna partnerica u savjetničkoj kući Spring+shift te jedna od autorica istraživanja Gorana Pavičić Nišević.

Viša stručna savjetnica u Sektoru za energetiku i održivi razvoj HGK Ana Marinović ističe kako poduzeća prepoznaju potrebu za ulaganjima, ali se istodobno suočavaju s preprekama poput složenih administrativnih postupaka i nedostatka informacija o dostupnim instrumentima.

"To su povratne informacije koje dobivamo i na našoj ESG akademiji i kroz koju povezujemo potrebe gospodarstva s mogućnostima financijskog sektora. Poduzećima trebaju jasne i praktične informacije o tome kako pripremiti projekte i doći do potrebnih sredstava. Cilj nam je da održivo financiranje postane konkretniji i dostupniji alat za ulaganja u konkurentnije i otpornije poslovanje hrvatskog gospodarstva", istaknula je Marinović.