slučaj koji traje godinama

Tko je Zsolt Hernadi? Ovo je sve što morate znati o moćnom mađarskom biznismenu i bjeguncu od hrvatskog pravosuđa

26.07.2018 u 17:24

Bionic
Reading

Europski sud u Luksemburgu presudio je u srijedu kako Mađarska mora izručiti Zsolta Hernadija Hrvatskoj. Najnovije je to poglavlje u sagi o njegovu izručenju i suđenju u Hrvatskoj. On je optužen da je bivšem HDZ-ovu premijeru Ivi Sanaderu dao mito kako bi ovaj prepustio upravljačka prava u Ini Mađarima. Ako vas svi pokrenuti procesi i preokreti već pomalo zbunjuju, pročitajte tportalov vodič i kronologiju slučaja Hernadi

Za početak treba reći da rat s mnogim bitkama za premoć u Ini, najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji, traje već 15 godina. U privatizaciju Ine krenula je vlada Ivice Račana 2003. godine, kada je mađarskom MOL-u prodano 25 posto udjela. Nekoliko godina kasnije vlada Ive Sanadera prodaje dodatnih 25 posto i to na nas dovodi do sadašnje vlasničke strukture: Mađari imaju ugrubo pola Ine, Hrvati drugu polovicu.

Sanader je posebno zakomplicirao odnose. U USKOK-ovoj optužnici tvrdi se da je od Hernadija primio 10 milijuna eura mita kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini. Sanadera i Hernadija inkriminiralo se i snimkom njihova sastanka u jednom zagrebačkom restoranu, u kojem su prije početka razgovora ugasili mobitele te iz njih izvadili baterije.

Tko je uopće famozni i za hrvatsko pravosuđe neuhvatljivi Zsolt Hernadi? Taj 57-godišnji Mađar predsjednik je MOL-a od 2001. godine. Završio je ekonomiju u Budimpešti i prije nego što se uhvatio za MOL radio je u nekoliko mađarskih banaka. Smatra ga se jednim od najutjecajnijih Mađara, a blizak je i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom koji ga na sve moguće načine štiti od hrvatskih sudova.

Mađari 'brane nacionalni interes'

Hrvatska pokušava dohvatiti Hernadija od kraja 2011., kada USKOK moli Mađarsku da pošalje Hernadija na ispitivanje zbog davanja mita Sanaderu ili da ga barem ispitaju mađarski istražitelji i nalaz pošalju u Hrvatsku. Mađari reagiraju nakon deset dana i objavljuju: istraga o davanju mita se zaustavlja. Cijele 2012. traje suđenje Sanaderu i on biva osuđen za uzimanje mita od šefova MOL-a i to na kaznu od sedam i pol godina zatvora, a dodatne dvije i pol godine zatvora dobiva zbog ratnog profiterstva.

  • +5
Ivo Sanader s hrvatskim navijačima u Moskvi Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj

U srpnju 2013. doznaje se da USKOK ne odustaje od ispitivanja Hernadija, a Mađari ga i dalje brane i ne žele ispitivati tvrdeći da tako brane 'nacionalni interes'. Srećom, u srpnju 2013. Hrvatska ulazi u Europsku uniju, čime nastaje novi temelj za ispitivanjem Hernadija. Hrvatska traži pomoć mađarskog državnog odvjetnika koji nas hladno odbija, no na scenu stupa zagrebački Županijski sud te Hernadiju određuje istražni zatvor i od policije traži tjeralicu.

Suđenje Sanaderu vraćeno na početak

Već u listopadu 2013. protiv Hernadija raspisana je crvena Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog, na što su Mađari odgovorili kako će prodati dionice Ine jer više ne mogu trpjeti 'pritiske' vlade Zorana Milanovića. Mađarsko državno odvjetništvo ponovno odbija izručiti Hernadija jer su proveli istragu koja ne dokazuje nikakve elemente kaznenog djela. Do lipnja 2014. rat se smiruje, no tada Vrhovni sud potvrđuje presudu Ivi Sanaderu uz smanjenje zatvorske kazne na 8,5 godina zatvora. Godinu kasnije Ustavni sud će ukinuti tu presudu i vratiti suđenje na početak.

Hrvatska je cijelo to vrijeme tražila da se Hernadi izruči, no niti pomoć EU-a nije bila dovoljna, a on je unatoč Interpolovoj crvenoj tjeralici putovao izvan Mađarske. Krajem 2016. Interpolova tjeralica se ukida, dok premijer Andrej Plenković najavljuje da će je možda obnoviti. Plenković na kraju te godine objavljuje i da Hrvatska kreće u proces otkupa MOL-ovih dionica Ine kako bi se okončao ovaj dugogodišnji pravni i gospodarski rat.

Europski sud Mađarima zalijepio pljusku

Hladan tuš za Plenkovića dolazi u listopadu 2017., kada Hrvatska gubi arbitražu pokrenutu 2014. u Švicarskoj. Sud presuđuje kako nema dokaza za to da su Mađari stekli kontrolu u Ini putem koruptivnih radnji. Još uvijek traje arbitraža u Washingtonu koju su pokrenuli Mađari protiv Hrvatske jer je država obećala, a nikad nije iz svojeg poslovanja izdvojila Inin plinski biznis koji je stvarao gubitke.

Zadnji preokret u ovoj iscrpljujućoj pravnoj bitki dogodio se u srijedu, kada je Mađarima pljusku zalijepio Europski sud u Luksemburgu s obrazloženjem da nisu poštivali hrvatske zahtjeve za izručenjem, da su ignorirali europski uhidbeni nalog i da njihova istraga protiv Hernadija nije bila valjana jer se on smatrao svjedokom, a ne okrivljenikom. Kako Mađari nisu skloni izručenju svojih građana, a ne smeta im ni otvoreni rat s Bruxellesom, teško je očekivati da će Hernadi i ovaj put biti doveden na suđenje u Zagreb.

  • +6
Zsolt Hernadi Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL