VJERA U KOVINU

Tko ima najviše zlata na svijetu?

  • Autor: Antonela Radić
  • Zadnja izmjena 10.10.2012 10:53
  • Objavljeno 10.10.2012 u 10:53
zlato zlatne poluge

zlato zlatne poluge

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStockphoto

Zlato u riznici imali su carevi i kraljevi, a ima ga i većina moćnih ekonomija. Najnovije izvješće World Gold Councila o rezervama zlata u državnim riznicama nije donijelo velike promjene u poretku najbogatijih zlatom, ali se vidi da Turska i Njemačka pojačavaju svoje riznice

Turska je skočila s 30. na 18. mjesto zlatom najbogatijih zemalja svijeta u godinu dana. Kupila je 180 tona zlata u samo godinu dana!

Na prvom mjestu uvjerljivo je lider svijeta SAD s 8133,5 tona zlata. Nitko nema ni blizu bogate rezerve, a s obzirom na to da u svijetu postoji samo 31,5 tisuća tona zlata, Amerika u svojoj riznici drži 26 posto ukupnih svjetskih zaliha.

Vjerojatno je to posljedica zlatnog standarda po kojem je vrijednost valute bila uvjetovana posjedovanjem plemenitog metala. No to je tek sitnica u odnosu na ono što je moćna Amerika nekada imala. Počela je bildati svoje rezerve početkom 20. stoljeća krenuvši s 600 tona zlata da bi do 1940. godine nakupila čak 19,7 tisuća tona. Od kasnih pedesetih SAD sustavno prodaje svoje zlato iz riznica. Većina je rasprodana 60-ih godina pa je do 1972. ostalo oko 8500 tona, a nakon toga zlato se lagano nastavilo prodavati u malim količinama.

I dok Amerika prodaje, Njemačka uvijek kupuje. Nije imala zlatnu groznicu poput SAD-a, ali je u prošloj godini podebljala svoje rezerve. Sada Njemačka ima 3395 tona zlata.

Na oscilacije u njenoj riznici najviše su utjecali ratovi. Znatno se ispraznila u Prvom svjetskom ratu, prepolovila u osvit Drugog svjetskog rata, a 1950. u blagajni nije bilo ni grama zlata. Oporavak ekonomije oporavio je i riznicu pa je u samo jednom desetljeću Njemačka pokupovala 2300 tona zlata i lagano krenula bildati rezerve.


Rusija je još jedna od zemalja koje vjeruju u zlato. Lani je kupila skoro 100 tona zlata pa je sada prema tom aspektu osma najbogatija zemlja svijeta. Carska Rusija imala je skoro tri tone monetarnog zlata koje je nestalo dolaskom boljševika na vlast nakon 1915, a s padom komunizma Rusija je ponovno počela akumulirati zlato u svojim trezorima pa sada ima 936 tona.

Turska je držala stotinjak tona zlata u svojim rezervama, ali kako smo već napomenuli, lani je povećala svoje zalihe za 150 posto i skočila na 18. mjesto na ljestvici. Nove sile poput Kine, Indije i Brazila nove su u svijetu zlatnih rezervi. Kina je jedan od generatora potražnje za zlatom u zadnjih 20 godina u kojima je kupila 60 posto svojih sadašnjih rezervi, nešto većih od 1050 tona. Ipak, tom tonažom Kina pokriva tek 1,7 posto svih državnih rezervi.

Brazil je zanemariv s 33,6 tona zlata, a Indija je počela intenzivnije kupovati pa sada ima 557 tona zlata. Time pokriva tek 10 posto svojih rezervi.

Hrvatska nema zlatnih rezervi. Prodali smo osam tona monetarnog zlata 2000-ih i sada smo jedina zemlja bivše Jugoslavije koja nije zadržala zlato dobiveno sukcesijom. Srbija je najbogatija u klubu ex-Yu s 14,8 tona zlata, a slijedi je Makedonija koja ima 6,8 tona. Na popisu 100 zemalja najbogatijih zlatom su i Slovenija i Bosna i Hercegovina, koja ima oko dvije tone zlata.

Potražnja za zlatom ponovno raste, što se standardno događa u fazama recesije.

Interesantno, dvije zemlje koje se najviše povezuju s dužničkom krizom, Grčka i Portugal, imaju najveću pokrivenost ukupnih zaliha zlatom, veću od 85 posto. A Francuska i Italija, čija su gospodarstva pod prijetnjom sloma, među top pet su zemalja najbogatijih zlatom i zajedno drže 4900 tona. U tom kontekstu dužnička je kriza vrlo relativna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi