SVJETSKA TRŽIŠTA

Tehnološki sektor potaknuo rast Wall Streeta, no na europskim burzama cijene pale

30.06.2026 u 07:55

Bionic
Reading

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi porasli, što se ponajviše zahvaljuje oporavku cijena dionica tehnoloških kompanija, nakon prošlotjednog oštrog pada

Dow Jones indeks ojačao je 0,59 posto, na 52.182 boda, dok je S&P 500 porastao 1,18 posto, na 7.440 bodova, a Nasdaq 2,07 posto, na 25.820 bodova.

Nakon što je prošloga tjedna S&P 500 pao oko 2, a Nasdaq oko 4,5 posto, jučer su ti indeksi nadoknadili veći dio gubitaka jer su se oporavile cijene dionica tehnoloških kompanija, koje su prošloga tjedna bile pod snažnim pritiskom. Tehnološki sektor posljednjih godina snažno je rastao, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije (AI), no posljednjih mjeseci cijene dionica u tom sektoru znatno osciliraju jer se ulagači pitaju u kojoj će se mjeri isplatiti golema ulaganja u AI.

I dok dio analitičara smatra da su cijene u tom sektoru previsoke, drugi drže da još ima prostora za rast.

Jučer nije bilo značajnijih vijesti koje bi podržale rast tržišta, osim što su Iran i SAD pristali obustaviti sukobe u Perzijskom zaljevu, koji su trajali tijekom vikenda, i obnoviti pregovore u sporu oko Hormuškog tjesnaca. Analitičari jučerašnji rast tržišta pripisuju završetku drugog tromjesečja.

"Uljepšavanje portfelja, uobičajena kupnja dionica koje su u proteklom tromjesečju najviše rasle, pomoglo je tržištu", kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Spartan Capital Securities.

Pritom je Dow Jones indeks dosegnuo rekordnu razinu. To se, među ostalim, zahvaljuje skoku cijene dionice Alphabeta za 5 posto. Od jučer je dionica tog tehnološkog diva uvrštena u Dow Jones indeks, umjesto dionice telekomunikacijskog diva Verizona.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,23 posto, na 10.484 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,18 posto, na 24.626 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 8.367 bodova.

Azijske burze

Na azijskim burzama cijene dionica u utorak su uglavnom bile u plusu, pri čemu su pojedini regionalni indeksi ostvarili snažne tromjesečne dobitke zbog popuštanja zabrinutosti oko cijena nafte, dok je tečaj dolara dosegnuo najvišu razinu prema japanskoj valuti u zadnjih 40 godina.

SCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 6,30 sati bio je u plusu 0,16 posto. Istodobno, japanski Nikkei indeks porastao je 1,69 posto, na 70.615 bodova te je tako u drugom tromjesečju ostvario dobitak veći od 36 posto. S obzirom na to da se smiruje ratna situacija na Bliskom istoku, smanjila se zabrinutost tržišta oko cijena nafte, budući da je cijena nafte marke Brent oslabila na predratnih 72,49 dolara po barelu.

Južnokorejski Kospi, koji sadrži brojne dionice proizvođača čipova, jutros je kliznuo jedan posto, no ostvario je u drugom tromjesečju golem dobitak od gotovo 65 posto.

Znatno je skočio i tajvanski burzovni indeks, još jedan koji se uvelike oslanja na dionice proizvođača čipova – u ovom tromjesečju na dobitku je čak 40 posto. Ostali burzovni indeksi u Aziji nisu mogli pratiti korak s tržištima vođenim poluvodičima. Pritom je najviše zaostajao indeks burze u Hong Kongu, koji je oslabio u drugom tromjesečju 7,5 posto.

Dolar na putu snažnog tromjesečnog rasta

Na deviznim tržištima dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke valute prema košarici najvažnijih svjetskih valuta, uspio je nadoknaditi nešto od prekonoćnih gubitaka te jutros iznosi 101,28 bodova i na putu je kvartalnog dobitka od 1,4 posto.

U prvom tromjesečju, usporedbe radi, porastao je 1,6 posto, čime je ostvario najbrži tempo rasta u prvih šest mjeseci u povijesti, dok se investitori nastavljaju kladiti na snažan dolar.

Euro je jutros oslabio za 0,18 posto na 1,1403 dolara te je tako nedaleko najniže razine u zadnjih godinu dana koju je dotaknuo prošli tjedan. Istodobno, tečaj jena potonuo je na najnižu razinu od 1986. godine, na 162,41 jen za dolar, izazvavši strah od devizne intervencije. Njegov pad na najnižu razinu prema dolaru u 40 godina izazvao je reakciju japanskog ministra financija Satsukija Katayame, koji je ponovio da će monetarne vlasti odgovoriti kad ocijene da je prikladno.

Jen je tako u drugom tromjesečju na putu pada prema dolaru za dva posto, čime slabi već četvrto tromjesečje zaredom, što je najduže razdoblje njegova pada od 2022., kada je klizio sedam tromjesečja uzastopno.

"Pitanje je kada, a ne hoće li ministarstvo financija intervenirati da podupre tečaj svoje valute. Međutim, nikakva intervencija vjerojatno neće preokrenuti širi trend rasta tečaja dolara prema jenu", kazala je Commonwealth Bank of Australia, koja očekuje da će početkom 2027. jen dosegnuti tečaj od 164 jena za dolar.