Staničić je rekao da je svaka turistička godina specifična te kako razlozi za nešto manji promet u lipnju leže u prilikama na ključnim emitivnim tržištima, na rasporedu blagdana i školskih praznika. Staničić je to izjavio nakon koordinacijskog sastanka s predstavnicima Turističke zajednice Kvarnera i turističkih zajednica gradova i općina u Primorsko-goranskoj županiji.

Rekao je da je ove godine nešto bolji bio svibanj, lošiji lipanj, a prošle godine je bilo obrnuto te da, kada se uzme u obzir činjenica da smo lani imali rekordnu predsezonu a ove godine ponovili rezultat rekordne predsezone, trebamo biti zadovoljni.

Odgovarajući na novinarski upit, Staničić je rekao kako smatra da hrvatski turizam nije u fazi stagnacije.

"Rasli smo u predsezoni, u nekim mjesecima i ove godine, a pogotovo u prošloj godini, a cilj je da rastemo u posezoni, smanjimo sezonalnost kroz dodatne sadržaje, nove kapacitete u hotelskom smještaju, nove sadržaje u destinacijama, stvaranje novih motiva dolaska kao što je zdravstveni ili kongresni turizam", naglasio je.

I 30 posto više novca za avioprijevoznike i turoperatore

Nastavio je kako je važna i zrakoplovna povezanost s ključnim emitivnim tržištima kako bismo u pred i posezoni bili dostupniji tržištima. Na upit o stanju Zračne luke Rijeka na Krku, Staničić odgovorio da je HTZ ove godine izdvojio ukupno 30 posto više sredstava za sve strateške partnere, avioprijevoznike i turoperatore, upravo radi jačanja avioprijevoza prema Hrvatskoj, pa tako i prema Kvarneru.

"Danas smo iskoristili priliku da ih pozovemo da se još značajnije uključe i za sljedeću godinu, jer dolazi vrijeme ugovaranja kapaciteta za sljedeću godinu, da pokušamo svi zajedno dati doprinos i pojačati avionski promet na Kvarneru", rekao je. Dodao je kako treba osigurati dovoljno kapaciteta avioprijevoznicima da imaju kapacitet smještaja gostiju na Kvarneru, a s druge strane udružiti sredstva udruženog oglašavanja prema određenim tržištima s konkretnim avioprijevoznicima.

Na pitanje kako to da se na splitskom aerodromu u razdoblju kada ne rade ugostiteljski objekti, ne može kupiti flaširana voda, odgovorio je da Hrvatska ima vodu izvrsne kakvoće, a da je osiguranje pitke vode cijelog dana zadaća svih, pogotovo onih koji se bave ponudom i uslugom u destinaciji.

Najveći izazov domaćeg turizma struktura smještaja

Staničić se osvrnuo i na status malih iznajmljivača i rekao da je sve što je Vlada proteklih godina učinila za hrvatski turizam imalo pozitivan učinak te da odluke Vlade koje se odnose na iznajmljivače, na privatni smještaj, treba sagledavati dugoročno.

Jedan od najvećih izazova u hrvatskom turizmu je smještajna struktura, koja uvelike determinira sezonalnost, a da bi se ta sezonalnost smanjila potrebno je napraviti iskorak u smještajnoj strukturi, kazao je i dodao da je i u špici sezone prazan određeni broj kreveta u privatnom smještaju.

Naglasio je kako je Vlada donijela mjere i ove godine se već bilježi bolja popunjenost. HTZ se na te mjere nadovezao tako da je za iznajmljivače osmislio projekt Vaš domaćin, a domaćini koji su nositelji te oznake danas imaju 5,7 posto bolju popunjenost nego ostali i puno veću vidljivost, jer traje marketinška kampanja, koja se radi upravo za njih.

Staničić je rekao i da će se kroz izmjenu zakona o ugostiteljskoj djelatnosti puno intervenirati i u sferi sivog tržišta i dobrim dijelom rješavati problem neprijavljivanja gostiju uvođenjem registracijskog broja i puno većim nadzorom i kontrolom, obzirom da će se, uz Državni inspektorat, u nadzor uključiti i druga tijela.

Na pitanje koliki je uteg činjenica da imamo više kreveta u nekomercijalnom nego u registriranom komercijalnom smještaju, Staničić je odgovorio kako je upravo to indikator da su donesene ispravne odluke i da tu treba nešto učiniti.