DUHANSKI PUT

Svaki 13. pušač opskrbljuje se na ilegalnom tržištu, proračun gubi 120 milijuna eura godišnje

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 26.09.2019 14:59
  • Objavljeno 26.09.2019 u 13:24
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

U Hrvatskoj se 7,6 posto pušača snabdijeva na sivom tržištu, što državni proračun košta godišnje 120 milijuna eura, pokazuju rezultati istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb pod nazivom 'Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg'

U sklopu istraživanja provedena je anketa o stavovima i navikama pušača prilikom kupnje cigareta na sivom tržištu i mišljenju građana o ilegalnoj trgovini cigaretama i drugim duhanskim proizvodima u zemljama balkanske krijumčarske rute: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. U svakoj zemlji anketirano je čak 3000 odraslih građana, što čini ukupno 21.000 ispitanika u regiji.

Rezultati ankete sugeriraju da se u Hrvatskoj 7,6 posto pušača snabdijeva na sivom tržištu, što je ispod regionalnog prosjeka od 11 posto pušača koji duhanske proizvode kupuju na sivom tržištu. Analitičari EIZ-a procjenjuju da je u Hrvatskoj 88 tisuća pušača koji kupuju duhanske proizvode na sivom tržištu. U čitavoj regiji ih je nešto više od pola milijuna (točnije 581 tisuća).

Rezani duhan sa sivog tržišta zamjenski je proizvod za cigarete koje se legalno prodaju, posebno u Hrvatskoj, u kojoj rezani duhan čini 89 posto sivog tržišta. Slična situacija je i u Sjevernoj Makedoniji, dok je u ostalim zemljama balkanske krijumčarske rute veća učestalost ilegalnih tvornički proizvedenih cigareta. Šest od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu u regiji kupuje duhanske proizvode od uličnih preprodavača. Pušači iz Hrvatske i Slovenije radije kupuju od prijatelja i poznanika.

Dostupnost cigareta i rezanog duhana u regiji je stabilna u usporedbi sa situacijom otprije dvije godine i tržište je dobro opskrbljeno za svakodnevnu kupnju krijumčarenih cigareta i duhana. U Hrvatskoj se smanjila dostupnost cigareta, no dostupnost rezanog duhana na sivom tržištu u posljednje vrijeme se povećala, što se onda u konačnici manifestira relativno visokim udjelom rezanog duhana u ukupnom ilegalnom tržištu duhanskih proizvoda u Hrvatskoj.

Dokle god postoji sivo tržište, većini će pušača uključenih u ilegalnu trgovinu ono ostati odabrano mjesto kupnje. Dvije trećine njih kaže da bi ih na prestanak kupovine na sivom tržištu moglo potaknuti poboljšanje životnog standarda. Iako je više od polovine građana svjesno toga da je kupovina na sivom tržištu ilegalna, veće kazne potaknule bi tek pet posto pušača da prestanu kupovati na sivom tržištu. Istovremeno, više od polovine građana smatra da prodaja duhanskih proizvoda na sivom tržištu nije dovoljno kažnjavana.

  • +26
  • +23

Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima

Izvor: EIZ / Autor: tportal/EIZ

Osam od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu navodi bolju cijenu kao glavni razlog ilegalne kupovine duhanskih proizvoda. Potrošnja duhana izuzetno je cjenovno osjetljiva: više od polovine ispitanika u regiji smanjilo bi potrošnju ilegalno kupljenih cigareta i rezanog duhana samo kad bi se cijena na legalnom tržištu smanjila i postala jednaka cijeni ilegalno kupljenih duhanskih proizvoda na sivom tržištu. To ujedno znači da povećanje cijena duhanskih proizvoda, ali i pad dohotka uslijed recesije doprinose povećanju potražnje za cjenovno neusporedivo kompetitivnijim duhanskim proizvodima na ilegalnom tržištu. Opće javno mišljenje o razini cijena legalno prodavanih cigareta i rezanog duhana ne podržava daljnje povećanje cijena: više od polovine svih građana u regiji smatra da su previsoke cijene cigareta na legalnom tržištu.

Cijene duhanskih proizvoda u svih sedam zemalja znatno su niže od prosjeka EU-a, ali se i značajno razlikuju među njima samima, što je dodatan poticaj za krijumčarenje. Slovenija se kao najskuplje tržište duhanskih proizvoda nalazi na 68 posto prosjeka EU-a, a Sjeverna Makedonija na otprilike 25 posto. Istovremeno, ilustracije radi, u Sloveniji cijena deset kutija jednog brenda cigareta iznosi 40 eura, u Hrvatskoj 36 eura, a u Srbiji te Bosni i Hercegovini 26 eura. Nije stoga neočekivano to da je praksa prekogranične kupnje cigareta najraširenija upravo u Sloveniji i Hrvatskoj.

Voditeljica projekta Jelena Budak

Voditeljica projekta Jelena Budak

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Razlog za ovako velike razlike u cijenama cigareta treba tražiti prije svega u razlikama u visini trošarina na cigarete i drugih poreza među zemljama. Istovremeno, razlika u cijeni legalnih cigareta i ilegalnih duhanskih proizvoda unutar jednog tržišta još je veća: cigarete napravljene od ilegalno kupljenog rezanog duhana deset su puta jeftinije od iste količine tvornički proizvedenih cigareta koje se regularno prodaju u Hrvatskoj. Ova razlika u cijeni glavni je motiv za krijumčarenje cigareta i bujanje sivog tržišta.

U svim zemljama zapadnog Balkana dohodak ostvaren od krijumčarenja duhana procjenjuje se na više od 200 milijuna eura godišnje, a u Hrvatskoj na 32 milijuna eura godišnje.

Zamjenik ravnatelja Carinske uprave Mario Demirović, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek, glavni direktor HUP-a Davor Majetić

Zamjenik ravnatelja Carinske uprave Mario Demirović, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek, glavni direktor HUP-a Davor Majetić

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Ujedno, prema procjenama napravljenima na temelju provedene ankete, proizlazi da se godišnje izgubi više od 306,7 milijuna eura poreznih prihoda zbog krijumčarenja duhana u regiji. Samo u Hrvatskoj godišnje izgubljeni porezni prihodi dosežu 120 milijuna eura, pri čemu se čak polovina prihoda gubi uslijed prekogranične kupnje duhanskih proizvoda zbog značajno niže cijene duhanskih proizvoda u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Slična je situacija i u Sloveniji, dok u preostalim zemljama na balkanskoj ruti gubitak poreznih prihoda proizlazi prvenstveno iz ilegalne kupnje duhanskih proizvoda u zemlji. U deset godina izravni gubici od ukupnih poreza na duhan koji nisu naplaćeni zbog krijumčarenja duhana tako iznose devet posto BDP-a u Bosni i Hercegovini, šest posto BDP-a u Crnoj Gori, dva posto BDP-a u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu te jedan posto BDP-a u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.

Procjena ukupnih negativnih učinaka sivog tržišta duhana na hrvatsku ekonomiju napravljena primjenom input-output analize pokazala je znatne gubitke za gospodarstvo, državni proračun i industriju. Procjenjuje se da krijumčarenje duhana svake godine uzrokuje gubitak 1,3 milijarde kuna godišnje bruto dodane vrijednosti i više od 7500 radnih mjesta. Istovremeno, tisuću pušača koji kupuju duhanske proizvode na sivom tržištu smanjuje bruto dodanu vrijednost za više od milijun eura, uzrokujući gubitak otprilike 50 radnih mjesta na godišnjoj razini.

Istraživanje Balkan Smugg financirala je fondacija PMI IMPACT, a provodio Ekonomski institut Zagreb od srpnja 2017. do rujna 2019. Riječ je o jednom od 32 projekta koje je fondacija PMI IMPACT financirala u sklopu natječaja za istraživačke projekte i na koji se prijavilo više od 200 znanstveno-istraživačkih institucija iz čitavog svijeta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!