Za nešto više od tri mjeseca građani Hrvatske trebali bi početi plaćati porez na nekretnine. Što se datum naplate više bliži, diže se i više glasova protiv novog poreza. Najviše protivnika okupilo se oko Udruge Lipa koji vodi Davora Huić i koja je do sada prikupila 85.000 potpisa u svojoj peticiji protiv poreza na nekretnine
Porez koji će ubirati gradovi i općine izazvao je puno pomutnje. Posao prikupljanja podataka za izračun poreza na nekretnine lokalna je samouprava prebacila na građane iako su gradovi i općine još 2015., dobili zadatak uspostaviti zbirke kupoprodajnih cijena nekretnina, plan približnih vrijednosti cijena nekretnina i kartografski prikaz cjenovnih blokova na području županija i gradova, što bi im bilo dovoljno za određivanje osnovice za naplatu poreza.
Taj je posao sada prebačen na građane, a općine i gradovi se k tome još i prijete da oni koji ga ne naprave mogu očekivati najvišu stopu poreza bez obzira gdje i kako žive.
Udruga Lipa krenula je u skupljanje potpisa čim je postalo jasno da će Vlada krenuti s naplatom ovog poreza. U njoj smatraju da ja porezni pritisak već pretežak za građane te da mjesta za nove poreze nema.
Huić je za tportal rekao kako očekuje da će do kraja ljeta prikupiti 100.000 potpisa (sada imaju gotovo 86.000) te kako će onda s njima krenuti prema Vladi i Saboru.
'Kad krene politička sezona, potpise ćemo isprinati i odnijeti u Vladu. Pokušat ćemo doći na sastanak i predstaviti razloge zbog kojih su ljudi potpisali peticiju i zbog koji se protive porezu na nekretnine', rekao je Huić.
Huić ne isključuje niti druge oblike pritiska na Vladu. 'Postoji druge mogućnosti, Vlada može vidjeti da se radi o nečemu što je izuzezno nepopularno i može zaključiti da je možda bolje odgoditi ili odustati od primjene tog zakona. Mogućnost je i referendum, jer nigdje nije eksplicitno navedeno da se o tome ne može odlučivati. O tome ćemo još razgovarati s stručnjacima za ustavno pravo, ali to još nije na dnevnom redu', zaključio je Huić.
Da do naplate poreza na nekretnine možda ipak neće doći, dao je naslutiti potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar. On je u četvrtak izjavio 'da će se ići s uvođenjem poreza na nekretnine ako će načelnici i gradonačelnici moći odraditi svoj dio posla i ako će to biti pozitivno za građane'.
Štromar je istaknuo da o temi uvođenju poreza na nekretnine postoji velik interes građana te da će se o tome u Vladi razgovarati idućih tjedana i mjeseci. Smatra da se još ima dovoljno vremena i da općine i gradovi pripremaju sve što treba za uvođenje tog poreza koji kreće od 1. siječnja iduće godine.
Gradonačelnik Primoštena Stipe Petrina najoštrije se uprotivio uvođenju poreza na nekretnine te najavljuje da će općina organizirati lokalni referendum na kojem bi stanovnici Primoštena odlučivali hoće li se zakon o porezu na nekretnine primjenjivati na području njihove općine.
No, ustavni stručnjak Zvonimir Lauc u razgovoru za tportal 'prizemljio' je Petrinu objašnjenjem da fiskalna pitanja, dakle i plaćanje poreza, ne mogu biti predmet referenduma. No kako to doista nigdje nije eksplicitno navedeno, i kako su moguća razna tumačenja Zakona, još ništa ne treba isključivati. Jedina institucija koja može presjeći je li referendum o porezu moguć ili nije je Ustavni sud.
SDP-ov Peđa Grbin podsjetio je za tportal da je Vlada Zorana Milanovića 2013., pokušala promijeniti Ustav kako bi se u njega doista upisalo što može, a što ne može biti predmet odlučivanja na referendumu, no kako taj prijedlog nije prošao. Stoga je zaključio kako će zadnju riječ o tome imati Ustavni sud.
