"Hrvatska bi za održavanje ove stope rasta BDP-a trebala povećati prije svega produktivnost jer smo 'potrošili ovaj bazen' radne snage koji smo do sada imali", izjavio je Žigman na konferenciji koju tradicionalno organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza (ZSE).

Rekao je i da slabljenje cjenovne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, uglavnom povezano s rastom troškova rada, pridonosi usporavanju gospodarskog rasta. "Dio rasta 'prelio' se i na rast plaća, koje s druge strane smanjuju konkurentnost hrvatskih poduzeća", istaknuo je Žigman.

No, pritom je naglasio da je radnika koji je dobio veću plaću potrebno dodatno obrazovati i dati mu alate koji bi mu omogućili bolje korištenje tehnologije i time veću produktivnost. Na taj način se u srednjem roku, kazao je, može dodatno utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda.

"Povećati tehnološku opremljenost rada"

"Umjetna inteligencija je jedan od alata koji je danas na raspolaganju, ali u svakom slučaju je potrebno povećati tehnološku opremljenost rada", odgovorio je Žigman na pitanje novinara može li umjetna inteligencija povećati produktivnost.

U predavanju "Između povoljnih vjetrova i novih oluja: kojim će putem gospodarstvo krenuti?", istaknuo je da je slabljenje cjenovne konkurentnosti osobito izraženo u turističkom sektoru te je za veći doprinos rastu potrebno povećati njegovu dodanu vrijednost i povezanost s ostatkom gospodarstva.

No, hrvatsko gospodarstvo i dalje raste oko triput brže od prosjeka eurozone, u ovoj i i idućoj godini rast bi trebao biti nešto umjereniji, no i dalje solidan, oko 2,4 posto. Žigman je napomenuo da bi i po najnepovoljnijem scenariju, po kojem bi se cijene nafte zadržale na povišenoj razini više godina, hrvatsko gospodarstvo raslo i ne bi ušlo u recesiju.

Kazao je da je neizvjesnost oko rata na Bliskom istoku i kretanja cijena energenata i dalje izražena, što naravno utječe i na inflaciju.

Istaknuo je da je Europska središnja banka (ESB) pokušava suzbiti povećanjem kamatnih stopa, a o čijem daljnjem eventualnom povećanju će se raspravljati i na slijedećoj sjednici Upravnog vijeća, kojem je i Žigman član.

"Prema razvoju situacije, ovisno o tome u kojem smjeru će cijena nafte ići, razmatrat će se i drugi instrumenti monetarne politike s kojima ESB može djelovati na obuzdavanje inflacije", izjavio je Žigman.

"China shock 2.0." pogađa europsku industrijsku bazu

Kada je riječ o hrvatskoj fiskalnoj politici, bitno je zadržati deficit državnog proračuna ispod razine od tri posto te udio javnog duga u BDP-u ispod 60 posto. "To je za hrvatski kreditni rejting i za cjelokupnu financijsku stabilnost izuzetno važno", poručio je.

Analiziravši situaciju u europodručju, Žigman je kazao da je trend rasta vidno usporio u odnosu na predpandemijsko razdoblje, a tu su i strukturni problemi koji se očituju u slabljenju međunarodne konkurentnosti, smanjenju udjela na izvoznim tržištima i u rastućoj ovisnosti o uvozu iz Kine.

"China shock 2.0. pogađa europsku industrijsku bazu, poglavito ključne sektore automobilske i kemijske industrije", poručio je.

Rekao je i da umjetna inteligencija (AI) može biti snažan katalizator rasta produktivnosti, no da Europa zaostaje u ulaganjima u njen razvoj, a i Hrvatska u tom pogledu ima nepovoljnu strukturu ekonomije, pa je tako u skupini zemalja s najmanjim udjelom zaposlenih u sektorima izloženima AI-ju.

Za daljnji rast gospodarstva bitno i razvijeno tržište kapitala

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule je poručio da se hrvatska ekonomija ne može nastaviti razvijati jednakim intenzitetom bez razvijenog tržišta kapitala.

U njegovom razvoju apostrofirao je izdanja "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa, putem kojih je građana usmjeren 431 milijun eura prihoda od kamata.

Također, tu je i projekt Hrvatskog investicijskog računa (HIR), koji je okarakterizirao kao "administrativno jednostavan i porezno povoljan".

Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić je također apostrofirala HIR kao sljedeći korak razvoja tržišta kapitala. Ocijenila je i da su "narodne" obveznice i "trezorci" građanima pokazali da mogu imati koristi od tržišta kapitala, a ti instrumenti služe i za povratak povjerenja u domaću burzu.

Istaknula je da domaće tržište kapitala bilježi snažan rast cijena, pri čemu je lani Crobex indeks porastao više od 20 posto. Raste i aktivnost na tržištu, uslijed i tri lanjske inicijalne javne ponude dionica (IPO) - Tokić Grupe, Žito Grupe i Ing-Grada, kao i jedne ovogodišnje sekundarne javne ponude dionica (SPO) - Bosqar investa, a Staničić se nada da će se takav trend i nastaviti.

Između ostalog, istaknula je i da je sektor financijskih usluga dosegnuo povijesno visoke razine od 50,4 milijarde eura imovine pod upravljanjem, uz rast od 70,8 posto od 2020. godine.

Predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić je ocijenila da će HIR stvoriti okruženje u kojem će hrvatski građani još slobodnije moći ulagati i razmišljati o svojoj budućnosti.

Kao značajan iskorak je označila i edukativni program "Sandbox", kojem je cilj pripremiti poduzeća za izlazak na burzu, a u koji se već uključio velik broj partnera.

Mirovinski fondovi građanima do kraja 2025. zaradili oko 11,3 milijarde eura

Predsjednik UMFO-a Kristijan Buk je poručio da je mirovinska reforma prva prava strukturna reforma u Hrvatskoj, iznijevši i podatke da obvezni mirovinski fondovi trenutno imaju više od 2,4 milijuna članova i više od 29 milijardi eura imovine pod upravljanjem.

Pritom, do kraja 2025. građanima su zaradili oko 11,3 milijarde eura, a i najveći su domaći institucionalni ulagatelj, uz uloženih oko 15 milijardi eura u hrvatsko gospodarstvo.

Podsjetio je i da su "mirovinci" bili ulagatelj u sva tri lanjska IPO-a, kao i ovogodišnjem SPO-u, no i ponovio da se u nešto ne ulaže samo zato što je hrvatsko, već se traže kvalitetno pripremljeni projekti.

Pravi rezultati mirovinske reforme vidjeti će se za desetak godina kada će u mirovinu odlaziti oni koji su cijeli radni vijek štedjeli u drugom mirovinskom stupu, poručio je Buk, ocijenivši i da Vladino pokroviteljstvo konferencije predstavlja priznanje radu mirovinskih fondova.

Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Melita Čičak je naglasila važnost primjerenosti mirovina, uostalom i njihov značajan rast u proteklim godinama, dok je s druge strane tu i nužnost održivosti mirovinskog sustava.

Umirovljenika je u Hrvatskoj 1,24 milijuna, a osiguranika, to je zaposlenih, oko 1,8 milijuna. Iako je omjer između zaposlenih i umirovljenika sve povoljniji, nije dostatan te predstavlja izazov osiguranju održivosti sustava, koji se i dalje u najvećoj oslanja na međugeneracijsku solidarnost, istaknula je Čičak.

Naglasila je važnost "mirovinaca" kao institucionalnih ulagatelja, no i kazala da im je osnovni cilj osigurati građanima primjeren prihod u starijoj dobi.