OGRANIČEN NAPREDAK

Gospodarstvo poraslo više od prognoza, ali stručnjaci upozoravaju na ozbiljan problem

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 28.11.2018 14:08
  • Objavljeno 28.11.2018 u 13:31
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević/Pixell

Hrvatski gospodarski rast u trećem kvartalu usporio je na 2,8 posto, što je ipak blaže od očekivanja ekonomista koji su u anketi Hine procijenili usporavanje na 2,3 posto

Uz napomenu da će za konkretnije zaključke trebati pričekati detaljnije podatke, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, koji je očekivao rast BDP-a od 2,5 posto, ističe da u strukturi rasta nema značajnijih promjena.

'Najznačajniji generator rasta i dalje je potrošnja. Iako je u trećem kvartalu primjetno njeno usporavanje, ona i dalje potiče najveći rast', ističe Šantić. Za njega je najveće pozitivno iznenađenje blago ubrzavanje rasta kapitalnih investicija.

Naime, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine.

Nešto viši rast BDP-a od očekivanja rezultat je i povoljnijeg odnosa uvoza i izvoza. 'Uvoz roba i usluga brže raste, pa je pozitivniji i neto doprinos inozemne potražnje', pojašnjava Šantić.

Unatoč boljim pokazateljima, Šantić ističe da Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim europskim zemljama.

'Prema desezoniranim podacima, rast hrvatskog BDP-a iznosio je 2,7 posto i ako to usporedimo s drugim tranzicijskim gospodarstvima, nastavlja se praksa da Hrvatska ostvaruje slabiji rast od njih. To pokazuje da i dalje imamo određene teškoće u potencijalnom rastu, što je posljedica nedostatka strukturnih reformi i loše investicijske klime', zaključuje Šantić.

tportal

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Za cijelu 2018. on očekuje rast BDP-a od 2,7 posto, a za iduću prognozira dodatno usporavanje na 2,5 posto, prvenstveno zbog negativnih trendova u međunarodnom okruženju.

Komentirajući prvu procjenu tromjesečnog obračuna BDP-a, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof ocijenio je da je na više stope rasta hrvatskog gospodarstva od očekivanja utjecala kvalitetna turistička sezona, pod utjecajem i Svjetskog nogometnog prvenstva.

Gledano po komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u trećem tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, a kako navodi Krištof, to je u skladu s očekivanjima jer je treće tromjesečje ono u kojem je udio samog turizma najizraženiji, pa je uslijed toga ta djelatnost i ostvarila najveći pozitivan utjecaj.

  • +8
  • +5

Prezentacija DZS-a

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: DZS

S druge strane, najveći doprinos smanjenju obujma zabilježen je u djelatnosti prerađivačke industrije, i to prvenstveno uslijed smanjenja obujma proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnji.

Izrazit rast je zabilježen u djelatnosti građevinarstva, 7,1 posto, a sve djelatnosti osim industrije, koja je pala 2,1 posto, te s njom povezane djelatnosti rudarstva i vađenja, imaju pozitivan rast.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Krištof ističe da je utjecaj pada industrijske proizvodnje na neki način umanjio stope rasta koje su možda bile očekivane da se tako nešto nije dogodilo.

Procjenjuje da bi, u slučaju da se pad zabilježen prvenstveno u brodogradnji, ali i nekim drugim djelatnostima dogodio u nekom drugom tromjesečju, stope rasta gospodarstva bile značajno manje, no i dalje su pozitivne jer se bilježi značajan porast domaće potražnje i domaće potrošnje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!