stručnjaci objašnjavaju

Izbije li rat u Ukrajini, uz energetiku, mogao bi nastradati i hrvatski turizam: Kolika je realna opasnost od takvog scenarija?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 24.01.2022 14:41
  • Objavljeno 24.01.2022 u 14:18
Rat u Ukrajini - ilustracija

Rat u Ukrajini - ilustracija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Neven, pixsell, profimedia

Cijeli svijet sa zebnjom promatra napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, na kojoj su Rusi okupili više od 100.000 vojnika spremnih za invaziju. Potencijalni upad snaga Vladimira Putina na teritorij zapadnog susjeda ima mogućnost usporiti globalni gospodarski rast i produbiti energetsku krizu, zbog koje su cijene plina već otišle na rekordno visoke razine. Ako sukob eskalira i pretvori se u otvoreni rat, mogla bi nastradati i Hrvatska

Iako naša robna razmjena s Rusijom i Ukrajinom nije značajna, poguban utjecaj rata mogli bi itekako osjetiti energetski i turistički sektor, prvi zbog manje mogućnosti za dobavu plina preko Ukrajine, a drugi zbog otkazivanja rezervacija u osvit turističke sezone koja bi mogla biti na razini rekordne pretpandemijske 2019.

Zapadne sile na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama nikako da zauzmu jedinstven stav prema eventualnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Do konsenzusa će jako teško doći jer bi taj sukob imao vrlo male posljedice po SAD i vrlo velike posljedice po Europu, koja ovisi o uvozu ruskog plina, zbog čega se mnoge europske članice NATO-a protive uvođenju oštrih sankcija Rusima.

Sankcije bi nanijele veliku štetu Rusiji, ali i Europi, zbog čega su se ekonomisti s pravom počeli pitati ima li sukob na istoku potencijal da naruši globalni gospodarski oporavak. Kako Hrvatska ove godine očekuje turističku sezonu još bolju od lanjske, bilo kakav sukob mogao bi nam pomrsiti planove, pogotovo kad se uzme u obzir to da hotelijeri ove godine očekuju 200.000 turista iz Rusije. No uz njih mogli bi izgubiti još neka važna tržišta.

Boris Žgomba, predsjednik Uprave turističke kompanije Uniline, najvećeg hrvatskog turoperatora, za tportal kaže da je danas situacija u turističkoj industriji povoljnija nego lani, a usprkos koronavirusu i njegovu soju omikronu, potražnja i interes za putovanjima stalno rastu.

  • +7
  • +4

Vježba ruske vojske

Izvor: EPA / Autor: MAXIM SHIPENKOV

'Interes partnera kaže nam da nas čeka godina u kojoj ćemo biti najbliže rezultatu iz 2019. Uporište tim tvrdnjama nalazim u rujnu i listopadu prošle godine, kada smo bili crveni i tamnocrveni na epidemiološkoj karti ECDC-a te smo usprkos tome imali odličnu posezonu. Potencijalni gosti nisu više toliko zabrinuti zbog korone, omikron to još olakšava i rezervacije pokazuju da je velik interes za Hrvatsku', kaže nam Žgomba te upozorava:

'Rizici i opasnosti ipak postoje, jedna od njih je nepredvidivost koronavirusa, a drugi su problem zveckanje oružjem i veća eskalacija sukoba u Ukrajini, jer bi sigurno donekle utjecala na turizam u Hrvatskoj, ali sve to ovisi o razine eskalacije.'

Konkretno, kaže Žgomba, ako se napetosti u Ukrajini pretvore u otvoreni rat, ne bismo izgubili turiste iz zemalja Europske unije, ali bismo imali problem s tržištima izvan EU-a: 'Imamo tržišta Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka, iz kojih su lani turisti opet počeli masovnije dolaziti, a ratom u Ukrajini izgubili bismo velik dio njih', kaže Žgomba.

  • +3

Ruski tenkovi

Izvor: Profimedia / Autor: Vitaliy Ankov / Sputnik / Profimedia

Još jedna velika opasnost u slučaju rata dolazi za energetski sektor jer Hrvatska svoj manjak plina nadoknađuje uvozom iz Rusije, kao što to radi većina članica Europske unije. Ekonomist Damir Novotny, koji optimistično tvrdi da do rata neće doći, kalkulira da bi on mogao biti opasan i za turizam, ali i za opskrbu plinom, tj. za sve sektore gospodarstva koji ovise o njemu. Podsjetimo, hrvatski poljoprivrednici prošli tjedan upozorili su da ih čeka najskuplja sjetva u povijesti zbog visokih cijena goriva i mineralnih gnojiva, što će se prije ili poslije pretvoriti u još skuplje cijene poljoprivrednih proizvoda. Novotny pojašnjava da je Hrvatska od 70-ih godina prošlog stoljeća kod Donjeg Miholjca priključena na ruski plinovod Bratstvo, kojim u našu zemlju dolazi plin za pokrivanje manjkova domaće proizvodnje.

'Ovisimo o energentima koji dolaze preko Ukrajine pa je sukob objektivan rizik, jer plinom koji ide tom zemljom i nastavlja se na ruske izvore pokrivamo svoje manjkove. Ratna događanja mogu dovesti do zastoja u opskrbi plinom, što može ugroziti i rast BDP-a. Možemo se nadati da će sukob u Ukrajini ostati lokalnog karaktera i da će kao takav ostaviti i lokalne posljedice', poručio je Novotny.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!