Bryce Olson Ekskluzivno za tportal:

Razgovarali smo sa šefom Intelova odjela za medicinu: 'Dijagnosticiran mi je neizlječiv rak, no otkrio sam da mi tehnologija može spasiti život. Imamo i način za borbu protiv koronavirusa'

28.06.2020 u 08:57

Bionic
Reading

Bryceu Olsonu u dobi od 45 godina dijagnosticiran je rak prostate u uznapredovalom stadiju. Do tada taj direktor u Intelu, suprug i otac malodobne kćeri zdravo je živio i vježbao svakog dana. Naravno, dijagnoza ga je strašno pogodila te je prošao kroz mračno i depresivno razdoblje, no isto tako od tog dana prije šest godina Olson je u stalnoj misiji produljenja svog i života pacijenata s rakom, u čemu je i uspio koristeći naprednu tehnologiju mapiranja genoma tumora, a koju želi podijeliti sa svijetom

Pandemija koronavirusa, upozorava vas, turobno je doba za svakog pacijenata s karcinom jer svaki odlazak na liječenje i preglede može biti potencijalno koban. 'To je ironija. Ako vas rak ne ubije u srednjem i dugom roku, dobit ćete COVID-19, od kojeg ćete sigurno umrijeti jer vam je imunitet oslabljen liječenjem', ilustrira Olson.

U izazovnim vremenima on se tehnologijom bori za dobrobit pacijenata i to vrlo konkretnim mjerama, poput mobilnog uzorkovanja krvi i dostave lijekova kurirskim službama, jedino, kaže, nije uspio osigurati uzimanje infuzijskih lijekova u udobnosti vlastitog doma, no uz njegovu predanost cilju može se očekivati i da će taj problem vrlo skoro riješiti. Inače, Olsona je domaća publika nedavno imala prilike čuti na virtualnoj konferenciji Europe's Digital Health Future – From Sharing to Empowering u organizaciji udruženja DigitalEurope i Hrvatske gospodarske komore.

Kao pacijent s jednom od najtežih mogućih dijagnoza, kako su vam suvremene tehnologije pomogle u borbi s rakom i utjecale na vaš život?

Sjećam koliko me pogodilo kad mi je 2014. dijagnosticiran karcinom u IV. stadiju i kad sam doznao da se tretmanima dostupnim po tada važećem standardu zdravstvene zaštite ne mogu izliječiti. Nakon neuspješne kemoterapije 2015. pogledao sam statističke podatke na internetu i zaključio da mi ostaje oko 20 mjeseci života. Bilo je to mračno i depresivno razdoblje za mene. Ali onda sam otkrio genomiku i shvatio da je moguć eksponencijalni napredak uz kombinirano korištenje znanosti i tehnologije kako bismo razumjeli ono što pokreće bolest na molekularnoj razini.

Što točno predstavlja genomika za vas i koje vam je koristi donijela u liječenju?

Sveobuhvatno profiliranje genoma mog karcinoma omogućilo mi je liječenje preciznim i individualiziranim tretmanima, točno prilagođenim tipu mog tumora. To je rezultiralo velikim uspjehom pa sam osjetio potrebu da to podijelim s drugima i osvijestim ljude da se protiv raka može boriti i na taj novi način. Izradio sam stranicu SequenceMe.org, a koja je uključivala AI chatbot za obrazovanje pacijenata o transformativnoj prirodi genomike za karcinome. Radio sam u Intelovoj grupi za zdravlje i životne znanosti, što mi je bilo iznimno korisno jer sam bio upoznat s najnovijim medicinskim otkrićima. Ta otkrića dala su mi uvid u ono što moram napraviti kako bih preživio i zato sam zahvalan što radim u kompaniji poput Intela, koja mijenja živote ljudi nabolje.

<<<Glavni hrvatski onkolog za tportal otkriva crne slutnje: Jedna epidemija će stvoriti drugu, prijeti nam porast broja umrlih od raka>>>

Koliko je teško onkološkim pacijentima u uvjetima globalne pandemija koronavirusa – kakva su vaša iskustva i što se može učiniti da u pandemiji Covida-19 ne dođe do poremećaja u liječenju i odgađanja pregleda koji bi mogli otkriti rak?

Karcinom je sam po sebi dovoljno strašan. Dodajte na to pandemiju virusa koji oboljele od njega napada puno teže nego opću populaciju i situacija postaje doista zastrašujuća. Riječ je o borbi protiv dva neprijatelja. Istraživanja su pokazala da oboljeli od raka čak pet puta češće umiru od zaraze Covidom-19 i zbog toga su mnogi pacijenti morali odvagati hoće li ići na dogovorene tretmane u bolnice. Mnogi oboljeli nisu ni imali taj izbor jer su im neesencijalni posjeti bolnici otkazani kako bi se napravilo mjesta za predviđenu navalu zaraženih koronavirusom. Također je usporena uključenost pacijenata u nova klinička testiranja, odnosno neka su od njih potpuno prekinuta. Bez tih testiranja imamo zastoj u procesu otkrivanja novih metoda liječenja, a to dodatno podiže kolektivnu tjeskobu pacijenata.

Kako se može pomoći onkološkim pacijentima u ovoj krizi?

Osobno sam se izborio za to da koordinator za klinička istraživanja prebaci procese na mene. Uspio sam pronaći pristup laboratoriju kroz mobilno uzorkovanje krvi (flebotomija), klinici u obliku telemedicine i lijekovima preko dostavljačkih službi. Također sam uspio obaviti potrebna snimanja u centru koji nije povezan s bolnicom za zbrinjavanje zaraženih koronom. Jedini problem koji nisam uspio riješiti bilo je infuzijsko uzimanje lijekova za imunoterapiju u udobnosti vlastitog doma. Smatram da se inovatorima otvaraju mogućnosti proširenja usluga mobilne flebotomije i kućnih sustava za infuziju za oboljele od karcinoma. Nadam se da će i postupci snimanja jednog dana biti mobilniji i dostupniji pacijentima. Naposljetku, korona je prisilila bolnice da virtualiziraju svoje usluge i pruže ih pacijentima na daljinu. Moramo nastaviti u tom smjeru jer u svijetu precizne medicine vođene genomikom pacijent neće uvijek živjeti blizu centra za razvoj lijeka koji mu je potreban. A s novim tehnologijama, poput tekuće biopsije, pacijentu s karcinomom laborant može doći doma, uzeti uzorak krvi koji će otkriti genomske nepravilnosti i tako dovesti do novih mogućnosti liječenja.

Koje je korake poduzeo Intel kako bi pomogao borbi protiv pandemije Covida-19, kakva ste rješenja dizajnirali i što još možete učiniti kako biste pomogli svijetu?

Intel je najavio inicijativu pod nazivom Pandemic Response Technology za borbu protiv Covida-19 olakšavanjem pristupa tehnologiji na mjestu njege pacijenata, ubrzavanjem znanstvenih istraživanja i osiguravanja pristupa učenju i nastavnicima putem interneta. Sve to uz financiranje i podršku novim idejama i tehnologijama za upravljanje te smanjivanje utjecaja pandemije. Po meni, korona je primorala zdravstvenu industriju da se pogleda u ogledalo i zapita kako možemo brže ići. Znamo da se više inovacija događa kada su zdravstveni podaci dostupni što većem broju bolnica i država, a likvidnost podataka privlači i poduzetnike.

Koji će po vama biti najveći izazovi svijeta nakon pandemije Covida-19 - gospodarski oporavak, pripreme za neku novu pandemiju, navikavanje na 'novu normalnost' ili nešto treće?

Za rješavanje problema s Covidom bitna će biti bolja suradnja između institucija i zemalja koje imaju vrijedne podatke o oboljelima. Intelektualno vlasništvo nije u podacima, već u uvidima koje možete dobiti kada stvorite algoritam što obuhvaća mnogo više podataka nego što ih trenutno imate. Dostupna je tehnologija koja bolnicama omogućuje sigurnu razmjenu i pristup podacima, njihovu analizu i obuku AI modela bolnica, bez obzira gdje se podaci nalaze (podaci ne moraju biti centralizirani). U Intelu radimo na projektima koji uključuju pomoć bolnicama da pristupe, objedine i analiziraju podatke o zdravstvenoj zaštiti koji se distribuiraju po bolnicama. To će nam dati uvide i saznanja koji prije jednostavno nisu bili mogući. Ovo je globalna pandemija i moramo se okupiti kao globalni građani kako bismo se borili protiv nje na inovativne načine.

Član ste konzorcija COVID & CANCER (ccc19). Koje su glavne zadaće te organizacije?

Imam malo dodirnih točki s njima kao borac za prava pacijenata oboljelih od raka, ali cijenim ono što rade. Jako je malo objavljenih podataka o utjecaju koronavirusa na pacijente s tumorima. Znamo da imaju veći rizik za hospitalizaciju i smrt, ali malo je znanstveno dokazanih smjernica o tome kako liječiti oboljele od korone i karcinoma. I tako se ono što je počelo kao online formular za prikupljanje podataka o pacijentima, uz punu zaštitu njihovog prava na privatnost, proširilo na više od 100 bolnica diljem Amerike, uključujući neke u Europi. U pregovorima sam oko korištenja nove tehnologije koja bi pružila siguran pristup mnogo većoj bazi podataka pacijenata, bez narušavanja intelektualnog vlasništva bolnica i privatnosti oboljelih koji sudjeluju u cijeloj priči.