Tonći Korunić iz tvrtke InterCapital bio je jedan od članova skupine stručnjaka koja je predvođena bivšom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić napisala lex Agrokor. Opisao je kako je počela operacija spašavanja posrnulog koncerna Ivice Todorića i kako je počela prepiska mailovima čija je objava dovela do ostavke Dalić
Korunić je ispričao za Jutarnji list kako je bio pozvan u Vladu te su ga dočekali Martina Dalić i Zdravko Marić.
'Rečeno nam je da će Vlada oformiti stručnu skupinu nezavisnih stručnjaka koji mogu pomoći u sagledavanju posljedica krize Agrokora na hrvatsko gospodarstvo i u traženju rješenja za taj gorući problem', rekao je Korunić, dodajući da im izrada lex Agrokora na početku nije bila ni u primisli.
Nakon prvog sastanka u Vladi nastavili su se susreti uključenih eksperata, a prema potrebi i sastanci s predstavnicima Vlade. Skupina je neformalno prozvana Borg, a Korunić objašnjava da je to potpuno krivo interpretirano.
vezane vijesti
'Borg je zapravo sam koncern Agrokor kao organizam koji crpi energiju drugih da bi opstao i narastao. Toga naziva se sjetio Ramljak. A kako se u našem poslu projekti kodiraju pod radnim nazivima, tako je taj projekt prozvan Borg', ispričao je Korunić za Jutarnji list.
Ističe da je objavljivanjem fragmenata mailova izvučenih iz konteksta stvorena potpuno drugačija slika o 'namjerama ljudi koji su dane i noći provodili pokušavajući naći rješenje za taj problem'.
Navodi da su se manje-više svi eksperti poznavali i ranije kao profesionalni kolege, a glavna im je poveznica bila ministrica Dalić koja je, prema Korunićevim riječima, imala glavnu ulogu u kreiranju zakona.
'Ljudi iz Šavorićeva ureda su stavljali rješenja na papir, ali zaista je ona sve koordinirala i kontrolirala', kaže Korunić, navevši kako su u skupini bili i ljudi iz Zadruge za etično financiranje koje je predložio Most.
Premijera Plenkovića spominje tek jednom i to na samim počecima rada ekspertne skupine, kada su se propitivale mogućnosti kako Vlada može pomoći Agrokoru, a Plenković, kazao je Korunić, nije bio siguran što učiniti. Na kraju je odlučeno da se ide u pisanje zakona.
Kaže da su s pripremama zakona počeli u strogoj tajnosti jer bi se na tržištu, smatra, dogodio potpuni kolaps da se radilo javno. Svima je tada bilo jasno da se mora raditi brzo i bez javne rasprave koja bi, kaže, rezultirala panikom u gospodarskom sustavu.
'Nastala bi panika, a posljedica bi bila blokada velikog dijela gospodarstva uoči Uskrsa i turističke sezone', mišljenja je Korunić.
'Radili smo dan i noć, u svoje slobodno vrijeme, bez ikakve naknade i formalne uloge, ali vjerovali smo da radimo za dobrobit gospodarstva. Nismo nikome rekli što radimo, dogovor je bio da ni ženi ni djeci ne otkrijemo da se priprema taj zakon', ispričao je.
Naveo je da je na njihovom dijelu posla radilo sedmero investicijskih bankara iz InterCapitala (od ukupno 65 zaposlenih u tvrtki) i to šest mjeseci.
'Ukupno smo na tom poslu ostvarili prihod od 3,4 milijuna kuna, što predstavlja manje od četiri posto ukupnih prihoda naše grupe ostvarenih 2017. godine. Od studenog prošle godine, nakon što smo isporučili dogovoreno, više nemamo nikakve veze s Agrokorom', ističe Korunić.
Završetak izrade zakona, kaže Korunić, okončali su večerom u restoranu Fotić.
