DOBILA 3.000 EURA

Pročitajte zašto su mladu znanstvenicu nagradili Austrijanci

28.10.2015 u 08:45

Bionic
Reading

Znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu, 32-godišnja Iva Tomić dobila je nagradu Austrijske centralne banke (OeNB) ‘Olga Radzyner’ za svoj rad o nezaposlenosti mladih u Europi. U konkurenciji za nagradu bilo je 16 radova, od čega su četiri proglašena najboljima

Austrijska centralna banka dodjeljuje nagradu od 2002. mladim ekonomistima iz srednje, istočne i jugoistočne Europe za izvrsne znanstvene radove iz područja europskih ekonomskih integracija.

Do sada je ovu nagradu primilo još dvoje mladih znanstvenika iz Hrvatske: dr. sc. Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta 2011. i dr. sc. Tomislav Globan sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta 2014.

Tomić je na Ekonomskom institutu sedam godina, a prije toga radila je u banci. Doktorirala je u Ljubljani na temu tržišta rada u Hrvatskoj.

Koliko vam znači nagrada te nagradi li Austrijska centralna banka dobitnike i novcem?

Osobno sam izuzetno počašćena ovim priznanjem, pogotovo zato što dolazi od neovisnih stručnjaka iz inozemstva. To je zasigurno velik poticaj za nastavak znanstveno-istraživačkog rada jer atmosfera koja vlada u domaćoj znanstveno-istraživačkoj (ekonomskoj) zajednici često nije motivirajuća za mlade istraživače.

Svaki nagrađeni osim priznanja dobije 3.000 eura. Još uvijek čekam da mi uplata sjedne na račun, a prvo što onda moram napraviti je otići u Poreznu upravu i platiti porez. Tako da će na neki način od ove moje nagrade profitirati i državni proračun, odnosno građani Hrvatske.

Koje su osnovne teze vašeg rada o nezaposlenosti mladih?

Za bolje razumijevanje odrednica nezaposlenosti mladih u Europi nije dovoljno razmatrati samo tradicionalne makroekonomske varijable, nego je važno u obzir uzeti strukturne i institucionalne, pa čak i kulturalne čimbenike. Rad posebno naglašava heterogenost između zemalja EU-a, gledano prema različitim ekonomskim, ali i neekonomskim pokazateljima.

Primjerice u zemljama s dugoročno visokim stopama nezaposlenosti mladih, u odnosu na zemlje u kojima je ovaj problem manje izražen, važnim odrednicama te pojave su se pokazali i slab rast BDP-a, visoko porezno opterećenje rada, radno zakonodavstvo, odnosno nizak udio privremenog zapošljavanja, slabija mobilnost zbog visokog udjela vlasništva nekretnina za stanovanje, velik udio transfera iz inozemstva u obliku doznaka, nizak intenzitet rada ostalih članova kućanstva te umanjene mogućnosti za život izvan roditeljskog doma za mlade ljude.

Koliko je to primjenjivo na Hrvatsku i nudite li kakva rješenja?

Ovi rezultati su posebno važni za Hrvatsku jer ona pripada skupini zemalja s dugoročno visokim stopama nezaposlenosti mladih, ali i relativno slabim rastom BDP-a, visokim razinama korupcije, relativno visokim poreznim opterećenjem rada, rigidnim radnim zakonodavstvom, prilično niskom mobilnosti radnika i visokim udjelom vlasništva nad nekretninama, ali i relativno visokim udjelom doznaka iz inozemstva u BDP-u.

Sve ovo ukazuje na to da za rješavanje problema visoke nezaposlenosti mladih nije dovoljno prepisati neke mjere koje su se pokazale uspješnima u Austriji ili Finskoj. Isto tako, nije dovoljno ni samo preokrenuti negativne stope rasta BDP-a u pozitivne, s obzirom na to da rezultati istraživanja pokazuju da je problem visoke nezaposlenosti mladih, ali i nezaposlenosti općenito, određen i drugim čimbenicima koji nerijetko izlaze iz domene čisto ekonomske politike.

Na čemu trenutno radite?

Sada najviše radim na projektu ZAMAH - Utjecaj recesije na strukturu i kretanje nezaposlenosti mladih u RH, u okviru kojeg je i nastao ovaj rad. Tu su još neki tekući projekti i istraživački radovi u Ekonomskom institutu, kao npr. Croatian Economic Outlook Quarterly, u kojem pokrivam tržište rada, ili završetak znanstvenog rada 'Changes in Public and Private Sector Wage Structures in Two Emerging Market Economies during the Crisis'.

Gdje se vidite u budućnosti? Na Ekonomskom institutu ili možda planirate raditi u inozemstvu?

S obzirom na to da sam dobila nagradu za mlade znanstvenike, još uvijek se osjećam relativno mladom te smatram da je budućnost ispred mene prilično dugačka da bih već sada znala gdje ću točno provesti ostatak radnog vijeka. Naime, prema trenutnim propisima, do mirovine me čeka još 35 godina rada.

Iako nisam rođena i odrasla u Zagrebu, već više od desetljeća živim ovdje i na neki način osjećam se u njemu kao kod kuće. U Ekonomskom institutu sam već preko sedam godina i, uz sve nedostatke, smatram da je Institut dobro radno mjesto. Naravno, to ne znači da neću nikad otići iz Zagreba ili iz Instituta, jer tko zna što nosi budućnost.

Primjerice u okviru navedenog projekta već od početka iduće godine šest mjeseci provest ću u inozemstvu. Naime od siječnja do lipnja 2016. primljena sam kao gostujući istraživač na London School of Economics and Political Science, LSEE - Research on South Eastern Europe, European Institute.