Udruga Franak opovrgava takve tvrdnje jer su, kako kažu, utemeljene na osobnim pretpostavkama s obzirom na činjenicu da su one iznošene u javnost bez ikakvih detaljnih saznanja iz obrazloženja presude.

Cilj ovakvih poruka samo je zastrašivanje potencijalnim posljedicama presude te stvaranje pritiska na drugostupanjsko vijeće koje će o njoj odlučivati, smatra Franak ističući da je u potpunosti netočna teza da je presudom ukinuta valutna klauzula.

Presudom nije ukinuta valutna klauzula CHF, ona je proglašena ništetnom u svim postojećim ugovorima s tom klauzulom zbog toga što potrošači nisu bili upozoreni na rizik koji sa sobom nosi ta valutna klauzula, zbog toga što potrošači nisu bili upozoreni na to da HNB brani samo tečaj kune u odnosu na euro, a u odnosu na druge valute tečaj nije branjen (iako je o tome sporadično govorio guverner HNB-a, bilo je potrebno na taj konkretni rizik upozoriti potrošače kod ugovaranja kredita) te zbog toga što su banke znale da će valuta CHF aprecirati u odnosu na druge valute, pa kao savjesni poslovni faktor nikako nisu smjele ponuditi tako rizičnu valutu na period od 20 i 30 godina', ističe se u priopćenju.

Napominje se da je sudac poništavanje valutne klauzule u francima argumentirao izvještajem MMF-a iz 90-ih godina u kojemu se izričito govori da će nakon eurizacije biti pritisaka kapitala na CHF, što su banke morale znati, jer one prate izvještaje MMF-a.

Udruga Franak naglašava da postoje pravni razlozi zašto je sudac presudio da u kreditima s valutnom klauzulom CHF više nema valutne klauzule, ali da sudac nije ni u kojem slučaju ukinuo valutnu klauzulu općenito. Ako se dužnika upozori na sve rizike i to transparentno, banka može i dalje nuditi valutnu klauzulu, iako bi bilo iznimno važno da država ograniči valutnu klauzulu na isključivo euro, a država za to ima legitimitet.

Što se tiče potencijalnih gubitaka banaka od pet milijardi kuna, Franak tvrdi da se zapravo radi o potraživanjima koja će se smanjiti za pet milijardi kuna, a ta potraživanja vode se knjigovodstveno. Dakle, ne radi se o 'živome' novcu.

Banke neće ništa morati isplatiti dužnicima na temelju presude, već će morati evidentirati po svakom klijentu, u prosjeku 25 posto manje glavnice. Drugim riječima, dužnici neće danas biti dužni više nego što su dobili, nego nešto manje, as druge strane banka će bilježiti manje očekivane prihode, jer će morati glavnice s valutnom klauzulom CHF pretvoriti u kunske glavnice prema početnom tečaju CHF-a i kamatu odrediti kao fiksnu kamatu u veličini koja je ugovorena na početku kredita', zaključuje se u priopćenju.