Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković susreo se u utorak s kanadskim poduzetnicima u sklopu posjeta Kanadi te ih je pozvao da prepoznaju Hrvatsku kao mogući ulaz u srednju Europu, jer će u njoj naći okruženje s vladavinom prava i prijateljsko prema investitorima
Govoreći pred okupljenim gospodarstvenicima, hrvatski premijer najprije je istaknuo da su dvije zemlje saveznice u NATO-u te je pozdravio ambiciju Kanade i kanadskog premijera Marka Carneya da ojača odnose te zemlje s Europskom unijom (EU).
Za poboljšavanje odnosa Kanade s Hrvatskom, Plenković je kao zaslužnu izdvojio hrvatsku zajednicu u toj zemlji, koja broji oko 250 tisuća ljudi i redovno doprinosi kanadskom društvu i ekonomiji.
Okupljenim kanadskim gospodarstvenicima, predočio je aktualnu ekonomsku i političku situaciju u Hrvatskoj, naglasivši da se naša zemlja u proteklih deset godina pridružila i Schengenskom i europodručju, da sve tri agencije za kreditni rejting ocjenjuju Hrvatsku povoljno, te da se Hrvatska nalazi pred ulazom u OECD.
vezane vijesti
“To je kao završni korak u dovođenju svoje kuće u red, u smislu vladavine prava, u smislu aktivnosti protiv korupcije, u smislu visokih standarda koje bi zemlja, koja je sada bila među 38 najnaprednijih svjetskih gospodarstava, trebala imati”, rekao je Plenković.
Naveo je da se hrvatski BDP praktično udvostručio otkad je on na čelu vlade, s 47 milijardi na 93 milijarde eura, a po glavi stanovnika s 11 na 24 tisuće eura, pri čemu se nastoji održati kriterije iz Maastrichta o udjelu javnog duga u BDP-u, koji je danas ispod traženih 60 posto.
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, nastavio je, ispod je prirodne nezaposlenosti, zbog čega je Hrvatska morala dozvoliti ulazak između 120 i 150 tisuća stranih radnika, kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom u ugostiteljskom, građevinskom i prometnom sektoru.
Kanadskim poduzetnicima je prezentirao i dosad provedena ulaganja u prometnu infrastrukturu, napomenuvši da se investicijski ciklus u željeznice upravo pokreće te da se ulaže i u digitalnu infrastrukturu.
“Cilj je da svi dijelovi Hrvatske imaju manje-više iste šanse za razvoj”, rekao je predsjednik vlade.
Tijekom premijerovog posjeta Kanadi, potvrđeno je Hini iz vlade, potpisan je i Memorandum o razumijevanju i suradnji Vlade Republike Hrvatske i kanadske Vlade o korištenju civilne nuklearne energije.
U tom je svjetlu Andrej Plenković okupljenim poduzetnicima poručio da je Hrvatska dio europske nuklearne alijanse, naglasivši da je Europa energetski ranjiva jer uvozi 90 posto nafte, 90 posto plina i 66 posto ugljena.
Stoga ministarstvo gospodarstva, napomenuo je premijer, kreira novi okvir za više ulaganja u obnovljive izvore energije, ali s otvorenim očima prema nuklearnoj energiji.
Jednom kad se izgradi nuklearna elektrana, pojasnio je, na duge staze se osigurava čista energija i sigurna opskrba iz vlastitih izvora.
“Bili bismo sretni nastaviti razgovore i partnerstva koja su postojala s kanadskim i američkim kompanijama”, poručio je premijer, dodavši da je životni vijek nuklearne elektrane Krško produljen do 2043. godine, te da će biti produljen do 2063. godine.
Kao druga važna područja na kojem dvije države mogu uspješno surađivati istaknuo je ICT te obranu i sigurnost.
Navodeći da će Hrvatska do 2035. dosegnuti cilj izdvajanja od 3,5 posto BDP-a za obranu i sigurnost, izrazio je zadovoljstvo što će prilikom njegovog posjeta Kanadi biti potpisan sporazum hrvatske tvrtke Orqa, specijalizirane u FPV dronove, s kanadskom tvrtkom Remote Robotic.
Navedeni sporazum o strateškom partnerstvu tvrtka Orqa potpisala je u utorak s tvrtkom Remote Robotic, potvrđeno je Hini.
Strateško partnerstvo dvije će tvrtke razvijati, kako nam je poručeno, za integraciju umjetne inteligencije, naprednu proizvodnju bespilotnih sustava i potporu obuci kanadskih oružanih snaga.
Osim predstavnika Orqe, u hrvatskoj delegaciji uz premijera Plenkovića bili su i predstavnici drugih tvrtki, poput Končara i Infobipa.
Pored osnivača i predsjednika uprave Remote Robotic Kevina Todorelea, među kanadskim gospodarstvenicima prisutnima na susretu iz vlade su istaknuli još Victora Dodiga (glavnog izvršnog direktora tvrtke Telus), Tima Gitzela (izvršnog direktora tvrtke Cameco koja se bavi proizvodnjom uranija), Duncana Jackmana (predsjednika i glavnog izvršnog direktora investicijske tvrtke E-L Financial Corporation Ltd. te čelnika upravnog odbora tvrtke Algoma Central Corporation) i Boba Aziza (glavnog operativnog direktora Omars Venturesa).
