Izuzmu li se trezorske dionice, Glavnoj skupštini prisustvovalo je 49,28 posto glasova ili 44,57 posto temeljnog kapitala: Udruga malih dioničara Varteksa, Karlovačka banka d.d., Varteks ESOP d.o.o., Societe Generale-Splitska banka d.d. za Fond hrvatskih branitelja i Societe Generale-Splitska banka d.d. za FIMA EQUITY OIF.

Govoreći o stanju Varteksa, Košćec je upozorio na krizno okruženje u kojem već tri godine raste nezaposlenost i nelikvidnost, a pada izvoz i osobna potrošnja, pri čemu je tekstilni sektor samo lani ostao bez 5.500 radnih mjesta, dok je maloprodaja odjeće ostvarila gubitak veći od 100 tisuća kuna, što je pet puta više nego godinu dana ranije.

'Usprkos negativnim uvjetima u okruženju, Varteks je prošle godine povećao poslovne prihode, a gubitak smanjio na 60,3 s 96,7 milijuna godinu dana ranije ili 37,6 posto. Rezultat poslovanja gledano kroz redovite poslovne aktivnosti pokazuju dodatne pozitivne pomake, budući da gubitak iz osnovne djelatnosti je lani iznosio 25,8 milijuna, a 2010. godine 65,2 milijuna kuna, što je smanjenje za 60,5 posto. Ukupni prihodi povećani su 4,8 posto, dok su rashodi smanjeni 5,2 posto. Za 6,2 posto povećan je izvoz u 17 zemalja, uglavnom članica EU-a, koji čini oko 40 posto prohoda', naglasio je Košćec.

Bez obzira na teške okolnosti, kako je dodao, Varteks razvija vlastite robne marke, a nastavlja stratešku suradnju s Bossom, Vessaceom i drugim partnerima.

'U okruženju se ništa bitno nije promijenilo, osim što se su problemi produbljivali. Pred nama su dva bitna pitanja: rješavanja poreznog duga te mjere prema tekstilnoj industriji. Varteks je još 2009. u Integralnom planu poslovnog i financijskog restrukturiranja obuhvatio sve strateški bitne stvari, pa je dao i rješenja za dug te financijsku konsolidaciju kroz smanjivanje kreditne izloženosti. Naveli smo i mjere za tekstilnu industriju koje su dobile pozitivne ocjene u ministarstvima. I tu se stalo. Govori se da je Varteks dobio stotine milijuna kuna, a u stvari je zadnjih deset godina dobio 20 milijuna kuna. Varteks je za restrukturiranje potrošio 160 milijuna kuna, a nije dobio ni kune, iako je trebao prema Strategiji iz 2010', ustvrdio je predsjednik uprave najvećeg domaćeg tekstilnog poduzeća.

Međutim, kako je naglasio, Varteks ne traži pomoć, već predlaže mjere i rješenja u interesu društva.

'Danas je ostalo tek desetak posta zaposlenih u tekstilnoj i kožarskoj industriji u odnosu na vrijeme osamostaljenja, no ipak je druga po zaposlenosti, treća po izvozu i prva po zaposlenosti žena. U prerađivačkom na sektor tekstil i kožu otpada 14 posto te 30 posto izgubljenih radnih mjesta. Za 100 tisuća žena iz tekstila koje su na Zavodu za zapošljavanje izdvaja se 1,5 milijardi kuna godišnje. Samo ove godine na burzu je otišlo više od 4.000 ljudi', upozorio je Košćec.

Mjerama koje predlaže Varteks, kako je naglasio, zaustavio bi se ovaj trend.

'Varteks zna prepoznati svoj dio odgovornosti. To treba i druga strana. Ne bih htio da se ovo što govorimo doživi kao kritika ili još manje prozivanje budući da samo želimo argumentima potaknuti drugu stranu na djelovanje, suradnju i brzo rješavanje otvorenih problema. Varteks zaslužuje da se pristup aktualnoj problematici brzo i bitno promijeni', naglasio je Košćec.

Pozitivan iskorak, kako je upozorio, nužno je napraviti ne samo radi Varteksa, nego i društava u cjelini.

'Ne bi bilo točno reći da do sada nismo razgovarali, ali ne toliko učestalo. No prošli tjedan imali smo jedan sastanak, a imat ćemo i idući. Ključno je da zadržati takav tempo sve dok ne dogovorimo kako podvući crtu i staviti kvačicu. Vrijeme ide i nužno je ubrzati razgovore jer su problemi iz dana u dan samo veći. Vjerujem da se u roku od mjesec dana možemo doći do zajednički prihvatljivog dogovora oko otvorenih pitanja za čiju će provedbu trebati više vremena. Bitno je postići dogovor i njega se držati. No ukoliko se pristup ne promjeni, iz stručne i moralne osnove sasvim sigurno sam spreman podnijeti ostavku', rekao je nakon glavne skupštine Košćec dodavši da je uz hitno rješavanje odnosa s državom i bankama, nužno da se što hitnije pokrenu najavljene mjere za oživljavanje gospodarstva, prije svega domaće industrije.