VELIKA DILEMA

Poslodavci i pravnici upozoravaju: Novi Ovršni zakon će produžiti i dodatno poskupiti postupak ovrhe

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 03.12.2019 19:56
  • Objavljeno 03.12.2019 u 18:57
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Ovoga tjedna saborski zastupnici raspravljat će o konačnom prijedlogu Ovršnog zakona. I dok ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković tvrdi da će novi zakon pojednostaviti i ubrzati postupak ovrhe, iz stručnih i poslovnih krugova i dalje stižu salve kritika na predložena zakonska rješenja

Ključne promjene u novom zakonu vezane su uz ovršnu proceduru i zaštitu dužnika. Glavana novost je ta da se u vođenje ovrhe opet uključuje sud te zaprima ovršne prijedloge i izdaje rješenja o ovrsi dok sam postupak i dalje provodi javni bilježnik kao povjerenik suda.

Što se tiče zaštite dužnika, uvedene su dodatne mogućnosti žalbe, ograničeni su troškovi i proširena izuzeća od ovrhe. Tako ovrhovoditelj više neće moći zaplijeniti nekretninu za dug manji od 40 tisuća kuna, a deložacije se neće smjeti provoditi zimi.

Usto, nije dopuštena ovrha na jedinoj nekretnini, osim ako se iz prodaje stana može namiriti dug i kupiti novi manji stan. Također, više se neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres, dnevnice i naknade za službeni put. Smanjit će se i broj raznih naknada koje su naplaćivali odvjetnici, javni bilježnici i Fina.

Najviše primjedbi na novi zakon stiže iz redova odvjetnika i javnih bilježnika jer smatraju da će on umjesto skraćenja i pojeftinjenja produžiti i dodatno poskupiti postupak ovrhe.

Glavni argument za takav zaključak vide u nedovoljnom kapacitetu sudova za prihvaćanje novih predmeta. Prema njihovoj procjeni, novi zakon zatrpat će sudove s minimalno pola milijuna ovršnih predmeta.

Problem je to što su sudovi već zagušeni novim predmetima vezanim uz stečaj potrošača. Za ilustraciju, nakon donošenja Zakona o osobnom stečaju oko 100.000 građana imalo je uvjete za pokretanje postupka. Dosad su općinski sudovi zaprimili 30.000 postupaka stečaja potrošača, a broj riješenih predmeta mjeri se u promilima - u prvih pet mjeseci na Općinskom sudu u Zagrebu riješeno je njih samo 19.

Upozoravaju i na nekoliko desetaka tisuća tužbi protiv banaka u 'slučaju Franak', što će dodatno opteretiti sudove.

  • +2

Prosvjed udruge Blokirani na Trgu svetog Marka

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Drugi argument u prilog tezi da će novi zakon produljiti postupak ovrhe vezan je uz samu proceduru. Odvjetnici i javni bilježnici tvrde da današnji postupak ovrhe ima četiri koraka, a prema novom prijedlogu, stvara se hibrid parnične i ovršne procedure u 10 koraka.

Ističu da se ovršni predmeti koje vode javni bilježnici u 95 posto slučajeva okončaju u roku od 90 dana. S druge strane, predmeti koje vode sudovi u prosjeku traju pet mjeseci. Prema njihovim procjenama, uz novu proceduru i povećanje broja sudskih ovršnih predmeta prosječno trajanje ovrhe produljit će se na 15 mjeseci.

Što se tiče troškova za ovršenika, prema izračunima, za potencijalni dug od 3000 kuna dosadašnja kamata u postupku od tri mjeseca iznosi 52,50 kuna. U novom sustavu, u kojem bi postupak mogao trajati i do dvije i pol godine, iznos kamata mogao bi biti i 420 kuna, ne računajući troškove odvjetnika.

Odvjetnici upozoravaju da novi koncept ovrhe ide na ruku neplatišama

Odvjetnici upozoravaju da novi koncept ovrhe ide na ruku neplatišama

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Odvjetnici upozoravaju da novi koncept ovrhe ide na ruku neplatišama nudeći im više mogućnosti za parničenje, pa čak i namjerno izbjegavanje plaćanja. Pritom ističu da čak 40 posto svih ovrha otpada na troškove telekom usluga koje nigdje u svijetu ne spadaju u socijalnu kategoriju.

Zaključuju da se predloženom ovršnom procedurom gubi prevencijska i sankcionirajuća funkcija prisilne naplate. U konačnici to može dovesti do rasta nelikvidnosti i slabljenja gospodarstva te izmještanja prisilne naplate dugova iz institucija 'na ulicu', odnosno izvan reguliranih okvira.

Slične stavove o novom Ovršnom zakonu ima i Hrvatska udruga poslodavaca. U HUP-u smatraju da će zakon u postojećem obliku dovesti do potpune paralize sudskog institucionalnog sustava naplate potraživanja. Upozoravaju da je moguća daljnja eskalacija 'kulture neplaćanja' na svim razinama jer će faktično prestati funkcionirati mehanizmi prisilne naplate bilo kakvih potraživanja.

Prema mišljenju poslodavaca, nacrt konačnog prijedloga Ovršnog zakona ne nudi brži ni jednostavniji, niti jeftiniji sustav ovršnih postupaka na temelju vjerodostojne isprave, već će rezultirati višestrukim produljenjem vremena potrebnog za ishođenje pravomoćnog rješenja o ovrsi. Po njihovim procjenama, umjesto dosadašnjih okvirnih 30 dana, za to bit će potrebno najmanje šest mjeseci, i to uz pretpostavku neosporavanja tražbine i uredne dostave.

Rasprava u HUP-u o prijedlogu Ovršnog zakona (Barbara Cerinski, Ante Župić, Davor Majetić, Aleksandra Maganić)

Rasprava u HUP-u o prijedlogu Ovršnog zakona (Barbara Cerinski, Ante Župić, Davor Majetić, Aleksandra Maganić)

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HUP

I poslodavci su uvjereni da će preopterećenost sudova i kompliciraniji postupak ovrhe u konačnici poskupiti ovrhu uslijed duljeg tijeka zateznih kamata koje terete ovršenike.

U HUP-u su zabrinuti zato što Vlada ne reagira na brojne primjedbe protiv predloženih rješenja. 'Pokušali smo ukazati Ministarstvu pravosuđa na dileme vezane uz članke zakona za koje HUP smatra da moraju biti dorađeni. Postupak ovrhe je loš jer nema predvidljivosti ni stabilnosti i ovršni postupak u ovom prijedlogu postaje skuplji.

Međutim, uz sve napore da se izmijeni, konačni prijedlog ipak je upućen u Hrvatski sabor te smo dodatno odlučili obavijestiti sve saborske zastupnike o tome koje će negativne efekte novi Ovršni zakon imati na vjerovnike, dužnike, pravosudni sustav i cijelo gospodarstvo Hrvatske. Posljedice mogu otići i u smjeru da se ponovo pokrene rast nelikvidnosti u zemlji te dodatno ugrozi pravna sigurnost, što će loše utjecati na poduzetnike, njihove zaposlenike i na još lošiju naplatu potraživanja te će još više pogoršati položaj dužnika koji će morati u konačnici platiti ukupan trošak dugog ovršnog procesa', ističe Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Mišljenje je HUP-a da ni najavljena digitalizacija, koja predviđa elektroničke obrasce i komunikaciju između stranaka, neće ubrzati postupak. Upozoravaju da je netom uvedena digitalizacija vrlo jednostavnih aktivnosti na trgovačkim sudovima pokazala brojne probleme zbog prebrze implementacije.

Kritike na nova zakonska rješenja stižu i iz stručnih krugova. Aleksandra Magarić, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, smatra da sudovi nisu ni logistički, ni tehnološki, a također ni kadrovski pripremljeni za ovakvu 'reformu'.

'Nema saznanja o tome jesu li uopće započete aktivnosti na izradi digitalne platforme na kojoj bi funkcionirao takav sustav ovrhe. Ako su i započete, na takvom sustavu potrebno je godinama raditi da se prilagodi zahtjevima i potrebama zakonskog modela te testira njegova funkcionalnost', ističe Magarić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!