Ministar financija Slavko Linić, koji je svoj zakon o financijskom poslovanju i prisilnoj nagodbi napokon predstavio u četvrtak i na Vladi nakon čega ide na prvo čitanje u Sabor, može očekivati svu silu reakcija, protuprijedloga i kritika iz redova poduzetnika okupljenih u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ali i od Hrvatske udruge banaka (HUB)
Poslovni dnevnik piše koje su glavne primjedbe tih udruženja na Linićev zakon o financijskoj disciplini i koje su upućene na adresu njegova ministarstva.
HUP: Rokove za utvrđivanje nelikvidnosti produljiti s 30 na 90 dana
Svi redom pozdravljaju i podržavaju namjere ministra financija da uvede reda u rokove plaćanja, no s obzirom na kompleksnu proceduru koja se predlaže zakonom drže da je njegovo donošenje u idućim mjesecima preuranjeno. 'Uz dosta neusklađenosti unutar samog zakona naš je opći zaključak da su odredbe previše konzervativne i da je u Hrvatskoj jako malo poduzetnika po predloženim kriterijima likvidno', stoji u izdvojenom mišljenju HUP-a. Ono što poslodavci odmah na početku zamjeraju je da ni njih, ali ni ostale socijalne partnere nitko nije uključio u pripremu zakona. HUP-ovci upozoravaju da je provođenje ovako zamišljenog zakona 'nerealno u postojećoj dubokoj krizi' zbog čega bi se kao posljedica moglo dogoditi 'stanje neuređenoga kaosa'. Smeta ih i što su u predloženom zakonu gospodarstvenici nejednaki u odnosu na osobe javnog prava (državu, lokalnu samoupravu, njihova tijela i ustanove).
Predstavnici HUP-a u svom mišljenju analiziraju na koji se način utvrđuje kad je poduzetnik nelikvidan i insolventan. Smatraju da su prenisko određeni pragovi koji određuju kašnjenje u plaćanju, osim kad su u pitanju radnici. Kažu da su uvjeti za stečaj 60 dana neprekidne blokade, a ovdje nije riječ o već nastaloj blokadi, nego o kašnjenju po dospijeću. Stoga predlažu produženje rokova sa 30 na više od 90 dana, nakon čega bi se poduzetnik smatrao nelikvidnim.
HUB: Loše je što se predstečajne nagodbe sele u upravni postupak
HUB u svom 'preliminarnom stavu' upozorava da se novim zakonom postupak predstečajne nagodbe seli u potpunosti u upravni postupak. 'Jasno je da je cilj ubrzati postupke, ali smatramo da je ipak potrebno sudjelovanje pravosuđa u postupku i da bi se ponajprije trebalo poraditi na rješenju sporosti i neučinkovitosti sudske procedure', ističu u HUB-u. Bankari upozoravaju i na to da se usvajanje plana financijskog restrukturiranja (koji dužnik mora izraditi) ne može smatrati valjanim ako je za njega glasovalo više od polovice vjerovnika. Ističu da to nije uobičajeno u praksi te da bi taj prag trebao biti viši - na 75 ili 80 posto.
HGK: Upitna je stručnost članova nagodbenih vijeća
U HGK upozoravaju na složenost procesa predstečajne nagobe i također im se ne 'sviđa' što izlazi iz sfere pravosuđa. 'Izvjesno je da će stupanjem na snagu tog zakona velik broj tvrtki biti obvezan predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Postavlja se pitanje objektivnih mogućnosti imenovanja članova nagodbenih vijeća od strane ministra financija po utvrđenim kriterijima koji su VSS pravne ili ekonomske struke uz položen državni ispit, a da se istodobno ne pretpostavlja bilo kakvo iskustvo u vođenju takvih poslova', navodi se u dopisu Nadana Vidoševića Ministarstvu financija.
