O, bella jao!

Politički cirkus uzdrmao i ekonomiju najvažnijeg hrvatskog trgovinskog partnera. Što se zapravo događa u Italiji?

Talijanski premijer Giuseppe Conte u posjetu Milanskoj burzi. Je li odzvonilo talijanskom gospodarskom rastu?

Talijanski premijer Giuseppe Conte u posjetu Milanskoj burzi. Je li odzvonilo talijanskom gospodarskom rastu?

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Talijanski statistički ured objavio je u četvrtak da je prekojadranski susjed, kojem plasiramo 15 posto svojeg izvoza i odakle nam dolazi milijun gostiju godišnje, i drugi kvartal zaredom zabilježio gospodarski pad, a negativan trend mogao bi dodatno pojačati pritisak na nestabilnu vladu u kojoj se sve više natežu Liga i Pokret pet zvijezda

Dva uzastopna tromjesečja negativnog gospodarskog trenda bacila su Italiju, najvažnijeg hrvatskog trgovinskog partnera, u recesiju, otkrili su podaci koje je u četvrtak objavio talijanski statistički ured Istat. Nakon što je bruto domaći proizvod (BDP) u Italiji u trećem lanjskom kvartalu skliznuo za 0,1 posto, u posljednja tri mjeseca prošle godine on se smanjio za dodatna 0,2 postotka. Kako se nastavak negativnog trenda i očekivao, tržišta nisu snažnije reagirala na najnovije informacije, no loše ekonomske vijesti mogle bi stvoriti novi pritisak na talijanski politički vrh.

Lanjski talijanski izbori rezultirali su koalicijskom vladom u kojoj glavnu riječ vode dvije stranke: desničarska Liga (Lega Nord, odnosno Liga sjever) i Pokret pet zvijezda izrastao iz ideja komičara Beppa Grilla okrenutih protiv političkog establišmenta. Vođe dviju stranaka Matteo Salvini (Liga) i Luigi Di Maio (Pokret pet zvijezda) nalaze se na pozicijama zamjenika premijera Giuseppea Contea, s time da je na spomenutim izborima Liga sa svojim partnerima dobila nešto jaču podršku birača (37 posto) u odnosu na Pokret pet zvijezda (33 posto).

No uspjeh u lanjskom dogovoru oko kreiranja zajedničke vlade u međuvremenu je zamijenila nesloga te natezanje oko važnih političkih pitanja. Salvini i Di Maio se konstantno sukobljavaju oko svih važnijih planova vlade – od proračuna, preko obrambene politike, do imigracije. Pokret pet zvijezda je, primjerice, inzistirao na provođenju svojeg obećanja da će povećati socijalna davanja za siromašne, zbog čega Liga nije mogla ukalkulirati smanjenje poreznog opterećenja za male i srednje poduzetnike, koji joj čine jedan od glavnih izvora podrške na poduzetnom talijanskom sjeveru. U Pet zvijezda također sve jače pokušavaju nametnuti zabranu rada nedjeljom i praznicima dok poduzetnici strahuju da bi zbog te zabrane moglo doći do pada njihovih prihoda koje bi preuzela konkurencija što posluje preko interneta.

Nesloga između dva politička partnera dosegnula je takvu razinu da bliski suradnici nagovaraju Mattea Salvinija da iznudi prijevremene izbore kako bi kapitalizirali jačanje podrške među biračima što je sugeriraju ankete. Visoki dužnosnici Lige tvrde da zbog neslaganja s Pokretom pet zvijezda vlada nije u stanju ispuniti obećanja iz izborne kampanje i da se više bave rješavanjem problema koje stvori Pokret pet zvijezda nego provođenjem mjera vlastite politike.

  • +12
  • +9

Matteo Salvini, Sjeverna liga

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prema nekim medijima, Salvini pokušava zauzdati svoje suradnike i na pozive da raspusti koaliciju napominje da ne postoji garancija da bi izbori stvarno bili održani. Odluka bi ležala u rukama predsjednika Sergija Mattarelle, a on bi priliku za sastavljanje vlade mogao dati Pokretu pet zvijezda te Demokratskoj stranci i njezinoj koaliciji koju je na lanjskim izborima vodio nekadašnji premijer Matteo Renzi i koja je tada imala podršku nešto više od petine birača. Mattarella bi čak mogao imenovati tehnokratskog šefa vlade poput bivšeg premijera Marija Montija.

Najnovije vijesti o ulasku u recesiju također bi Ligi mogle oduzeti nešto podrške, a kako se usporavanje u ovom trenutku predviđa i za cijelu eurozonu, ne čini se da bi oporavak u Italiji mogao doći brzo i jednostavno. Conte je izjavio da je dobro što recesija nije posljedica krivnje Talijana, nego loše ekonomske rezultate opravdava kao posljedicu usporavanja u Kini, Njemačkoj i ostatku svjetske ekonomije. No raspon između gospodarskog trenda Italije i ostatka eurozone sve je širi, što je nekima znak da talijanski problemi ipak potječu s domaćeg tržišta, a nisu posljedica vanjskih utjecaja.

  • +6
  • +3

Giuseppe Conte

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Oscilirajući talijanski ekonomski uspjeh - duboka recesija zbog krize krajem prošlog desetljeća i nešto plića koja je 2012. i 2013. prethodila ovoj najnovijoj - znače da se talijanska ekonomija realno nalazi na istoj razini na kojoj je bila 2004. godine. Središnja banka Italije i Međunarodni monetarni fond predviđaju da bi talijanski gospodarski rast u ovoj godini mogao iznositi samo 0,6 posto, upola manje od rasta koji se predviđa eurozoni, odnosno članicama Europske unije koje dijele zajedničku valutu.

Ulagači nisu bitnije reagirali na nove vijesti, no tržišta još nisu u potpunosti zaboravila višemjesečnu napetost između Rima i Bruxellesa oko talijanskog proračuna. Dvije strane su u konačnici dogovorile smanjeni deficit proračuna za ovu godinu, a to Talijanima ne daje puno mjesta za željeni poticaj gospodarstvu. Luigi Di Maio je za lošu ekonomiju optužio prethodnu vlast, za koju je rekao da je 'lagala i da državu nikad nije izvukla iz krize'. Bivši ministar financija Pier Carlo Padoan na optužbe je reagirao proglasivši ih 'sramotnima i ignorantskima'.

Ulagači nisu bitnije reagirali na nove vijesti iz Italije

Ulagači nisu bitnije reagirali na nove vijesti iz Italije

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Ekonomski problemi u Italiji mogli bi se preliti i na njene partnere, pa tako i Hrvatsku, koja susjedima preko Jadrana šalje gotovo 15 posto svojeg izvoza. Italija nam je glavni trgovinski partner, s kojim smo u prvih deset mjeseci prošle godine ostvarili promet od ukupno 4,4 milijarde eura, deset posto više nego godinu prije u istom razdoblju. Uz to, više od milijun talijanskih gostiju kod nas godišnje ostvari blizu pet milijuna noćenja, a pad standarda lako bi mogao utjecati i na turističke planove Talijana.

Zasad statistički podaci ne upućuju na usporavanje trgovinske razmjene. Naprotiv, vrijednost robnog izvoza u Italiju u prvih deset mjeseci prošle godine porasla je za 11 posto, na 1,74 milijarde eura, a osjetno (10,7 posto) je porastao i uvoz dosegnuvši 2,63 milijarde eura.

Međutim, u slučaju produbljivanja recesije može se očekivati pad narudžbi, ali i slabija turistička sezona. Da pad talijanskog gospodarstva predstavlja ozbiljnu prijetnju Hrvatskoj, potvrđuje i glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

'Rizici vezani uz političku situaciju u Italiji i potrebu za provedbom dodatne fiskalne konsolidacije dosad nisu imali značajnijeg utjecaja na druge zemlje europodručja, kao ni na Hrvatsku. Međutim, nakon dogovora talijanske vlade i Europske komisije o provođenju dodatnih fiskalnih mjera premija za rizik za Italiju tek se blago smanjila i nije se vratila na ranije razine. Ponovno povećanje premije za rizik moglo bi rezultirati rastom kamatnih stopa u Italiji, dodatnim usporavanjem gospodarske aktivnosti i smanjenjem profitabilnosti njihovih banaka. To bi se moglo nepovoljno odraziti i na domaće gospodarstvo s obzirom na to da je Italija najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner', ističe Šošić u komentaru za tportal.

Prve žrtve eventualne dublje recesije mogle bi biti talijanske banke jer se još nisu potpuno oporavile od velike financijske krize. Takav scenarij predstavlja opasnost i za hrvatski bankarski sustav s obzirom na vlasničku povezanost najvećih hrvatskih i talijanskih banaka.

  • +11
  • +8

Dan otvorenih vrata HNB-a

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Prijetnji je svjestan i Šošić, ali on smatra da su hrvatske banke dovoljno otporne.

'Eventualni poremećaji u poslovanju talijanskih banaka mogli bi se preliti i na domaće banke koje su u njihovu vlasništvu. Ipak, vjerojatnost je za takav scenarij mala jer su trenutačna izloženost i obujam financiranja koje bi mogle osigurati domaće banke razmjerno niski. Domaće banke kćeri visoko su kapitalizirane, a svoju aktivnost financiraju iz domaćih depozita', zaključuje Šošić.

Prognoze nisu sjajne i dodatno zaoštravanje napetosti u talijanskom političkom vrhu ne donosi previše povjerenja. No ako se za Italiju išta može reći to je da hirovitosti nikad nije nedostajalo i da je jedino sigurno da ništa nije sigurno.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!