Portal MojPosao proveo je veliko istraživanje o mirovinama, u kojem je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika. U mirovinu bi se, u prosjeku, trebalo povući nakon 36 godina staža, poručuju ispitanici.

Baby boomeri zagovaraju 38 godina radnog staža

Najdulje zadržavanje na tržištu rada prihvaćaju baby boomeri smatrajući da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. S druge strane, milenijalci vjeruju da je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan.

Pomalo iznenađujuće, pripadnici generacije X i Z imaju slične stavove o trajanju radnog staža. Generacija X promovira ideju odlaska u mirovinu nakon 36 godina rada, a generacija Z zagovara umirovljenje nakon 35 godina staža.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u dobi za umirovljenje, mišljenja su podijeljena, posebno među muškarcima i ženama.

Dok polovica muškaraca (51 posto) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37 posto) dijeli to stajalište.

Pritom mlađe generacije, s naglaskom na generaciju Z (86 posto), iznimno podržavaju ideju jednakih dobno-specifičnih granica za muškarce i žene.

Treba li školovanje ući u radni staž?

Kada je riječ o pitanju trebaju li godine školovanja utjecati na radni staž za mirovinu, ispitanici su podijeljeni.

Njih oko 44 posto smatra da školovanje treba biti dio staža, a 56 posto protivi se tome.

Zanimljivo je primijetiti da odgovori variraju prema razini obrazovanja ispitanika. Oni s visokom stručnom spremom, koji su se dulje obrazovali, većinom (60 posto) podržavaju uključivanje školovanja u radni staž.

S druge strane, 56 posto ispitanika s višom stručnom spremom dijeli to mišljenje, a samo trećina (35 posto) onih sa srednjom stručnom spremom podržava tu ideju.

Odlazak u prijevremenu mirovinu

Kada bi im financijski uvjeti to dopustili, dvije trećine ispitanika išle bi u prijevremenu mirovinu.

Značajno je primijetiti da veći postotak žena (67 posto) u usporedbi s muškarcima (54 posto) te ispitanika s nižom razinom obrazovanja, posebno onih sa srednjom stručnom spremom (66 posto) i visokom stručnom spremom (57 posto), iskazuje interes za ovu opciju.

Ideja prijevremenog odlaska u mirovinu najinteresantnija je pripadnicima generacija X i Y te bi čak 74 posto i 70 posto ispitanika iz tih generacija razmatralo prijevremenu mirovinu. Nasuprot tome, generacija Z rjeđe promišlja o ovoj opciji, što, potpuno razumljivo, sugerira da je za njih trenutna mirovinska perspektiva još uvijek udaljeni horizont.

Rad tijekom mirovine

Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55 posto ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena. Koncept rada u mirovini privlačan je većini, s izraženim interesom među ispitanicima generacije Z, jer čak 71 posto pripadnika ove generacije rad u mirovini smatra poželjnim.

Želju za radom u mirovini dijeli i značajan broj baby boomera (63 posto) i ispitanika generacije X (60 posto), dok je najmanje popularna među ispitanicima generacije Y - milenijalcima (48 posto).

S obzirom na razinu stručne spreme, rad u mirovini najprihvatljivija je opcija ljudima s višom i visokom stručnom spremom (64 posto), a nešto je manje prihvatljiv među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (59 posto).

Motivacija za rad u mirovini varira, a većina ljudi (61 posto) razmatra ovu opciju zbog niskih mirovina i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima (41 posto). Dio ispitanika prepoznaje rad u mirovini kao sredstvo za socijalnu uključenost (27 posto) i održavanje osjećaja produktivnosti (21 posto).

Koliko bi trebala iznositi mirovina za normalan život?

Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54 posto) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25 do 50 posto njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30 posto umirovljenika prima mirovinu između 51 i 75 posto iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina iznosi manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11 posto ispitanika, a tri posto ima mirovinu koja iznosi između 76 posto i 99 posto nekadašnjih primanja. Tek dva posto umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu prijašnje plaće.

S druge strane, istraživanje je potvrdilo da bi prema mišljenju većine ispitanih (54 posto) optimalna mirovina trebala iznositi između 76 i 99 posto iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe da bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.

Većina ispitanika (69 posto) oslanja se ili planira oslanjanje na osnovnu mirovinu.

S obzirom na to da većina ispitanika prima mirovinu manju od one koju smatraju dovoljnom za normalan život, 31 posto njih traži dodatne izvore prihoda. Ovi dodatni izvori, najčešće potaknuti dodatnim radom, dodatnim mirovinskim fondovima i najmom nekretnina, pridonose financijskoj sigurnosti ispitanika.