rezultati prvog tromjesečja

Plenković o BDP-u: To je signal za nastavak poduzimanja reformi i mjera koje će osnažiti otpornost hrvatskog gospodarstva u ovoj krizi

29.05.2020 u 17:00

Bionic
Reading

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski BDP u prvome tromjesečju 2020. godine realno je bio 0,4 posto veći u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine. Time je nastavljen trend rasta koji kontinuirano traje od trećeg tromjesečja 2014. godine. Spomenuti rast bilježi se unatoč mjerama u borbi protiv koronavirusa, koje su uvedene 19. ožujka, u okolnostima kada se na razini EU-27 bilježi pad BDP-a u prvom tromjesečju ove godine.

'Činjenica da u prvom kvartalu, unatoč okolnostima epidemije koronavirusa, bilježimo porast BDP-a od 0,4 posto ohrabrujući je signal za nastavak poduzimanja reformi i mjera koje će osnažiti otpornost hrvatskog gospodarstva u ovoj krizi. Hrvatska je uvela brze i snažne potpore privatnom gospodarskom sektoru te postigla dobru zdravstveno-epidemiološku sliku. U dosadašnjem mandatu, pokazali smo što znači odgovorno upravljanje javnim financijama, podizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, zdravi gospodarski rast, povećanje zaposlenosti i smanjena nezaposlenost. Zato smo ovu krizu dočekali znatno pripremljeniji nego u globalnoj krizi 2008. godine'', izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Vlada će analizirati i pratiti efekte reaktivacije gospodarstva te slijedom toga nastaviti mjere potpore najugroženijim sektorima. Na tom tragu, a s obzirom da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj dobra, Vlada je izmijenila odluku o privremenoj zabrani prelaska granice za državljane niza zemalja te time otvorila Hrvatsku za turizam, priopćili su iz Vlade.

Ujedno, Program Europske komisije "EU sljedeće generacije'', koji je izrazito izdašan za Hrvatsku, jer donosi alokaciju od 10,013 milijarde eura u iduće četiri godine, što doseže gotovo 20 posto hrvatskoga BDP-a, važan je instrument koji ćemo, kažu u Vladi, iskoristiti za brži gospodarski oporavak i ulaganja u potpore za očuvanje radnih mjesta, mala i srednja poduzeća, digitalnu transformaciju, te pomoć sektorima.

Uz ovaj instrument oporavka i Višegodišnji financijski okvir EU-a u razdoblju od 2021. do 2027., Hrvatska će imati dvaput više sredstava na raspolaganju nego što je imala dosad, što pokazuje dodatnu razvojnu vrijednost članstva u EU.