Kako su istaknuli članovi Koordinacije na današnjoj konferenciji za novinare, na pčelarskom tržištu vrijednom oko 240 milijuna kuna vlada nered, do te mjere da se prodaju i patvoreni proizvodi

Mišljenja su kako je nužno regulirati stanje na tržištu meda koje zbog nelojalne konkurencije i sive ekonomije narušava ugled hrvatskog pčelarstva, indirektno utječe na ukidanje radnih mjesta, a posve direktno zakida potrošače i državni proračun u iznosu od 40 milijuna kuna.

Prema riječima Ivana Bračića, člana HUP-Koordinacije tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije, hrvatsko pčelarstvo od 90-tih godina bilježi rast zahvaljujući potporama Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave, a o kvaliteti domaćeg pčelarstva govori činjenica da je Hrvatska od uvoznice postala izvoznica pčelinjih proizvoda. Bračić je taj rast pčelarstva ilustrirao podacima da je 90-tih bilo 65.000 pčelinjih zajednica, a prošle godine 255.000, broj pčelara porastao je sa 6.200 na 12.000, a proizvodnja meda povećana je sa 1.200 tona, na 6 do 7.000 tona

Upozorio je kako pčelarsko tržište, vrijedno 240 milijuna kuna, bilježi porast nelojalne konkurencije, na tržištu se bez kontrole kvalitete i bez plaćanja poreza proda 3.500 do 5.000 tona meda, oko 100 tona satnih osnova, oko 80 posto veterinarskih lijekova za pčele, na stotine tisuća litara medice i sličnih pića te preko 60 posto repro materijala za potrebe pčelarstva, pa su time kvazi pčelari i kvazi tvrtke postali dominantni trgovci spomenutim robama.

Bračić je istaknuo kako je nužno uvesti red na tržište pčelarstva kako bi se potrošači zaštitili od patvorenog meda prisutnog u prodaji, ali i mjestima potrošnje. Naglasio je važnost edukacije pčelara i djelatnika u pčelarskim tvrtkama, ali i potrošača te kazao kako hrvatsko pčelarstvo ima perspektivu i može biti konkurentno na europskom tržištu.