Dok se geopolitičke tenzije na Arktiku zaoštravaju zbog borbe za resurse i strateške položaje, SAD ubrzano razvija novu generaciju ledolomaca da bi zadržao korak s Rusijom i osigurao svoju prisutnost u tom sve važnijem dijelu svijeta. I dok Rusija sve više dominira u novoj strateškoj zoni 21. stoljeća, nekoć je njome vladala ikona među brodovima – američki ledolomac Polar Sea
Legenda ledenih mora - ledolomac Polar Sea (WAGB-11), dug gotovo 122 metra i težak više od 10.000 tona, bio je jedan od najmoćnijih brodova Američke obalne straže. Porinut 1978., dizajniran je za probijanje kroz najteže polarne uvjete te je odigrao ključnu ulogu u misiji Operation Deep Freeze – američkom vojnom angažmanu u podršci znanstvenim istraživanjima i održavanju prisutnosti na Antarktici, piše Popularmechanics.
Zahvaljujući dizelsko-električnom pogonu i čeličnom trupu, Polar Sea mogao se probijati kroz ledene slojeve debele i do 12 metara te je postao jedan od prva dva broda sjevernoameričke proizvodnje koji su stigli do Sjevernog pola. U misiji iz 2003. probio je najduži kanal kroz led još od 1963., putujući 11 dana kroz 84 kilometra leda debljeg od četiri metra.
vezane vijesti
Opasna ekspedicija kroz 'gumeni led'
Krajem 2000. godine, na rutinskom putovanju prema Rossovu otoku na Antarktici, brod se suočio s neobičnim fenomenom – tzv. gumenim ledom. Riječ je o rijetkoj, spužvastoj vrsti leda koja znatno usporava kretanje i otežava probijanje. Poručnica Američke obalne straže April Brown opisala je to iskustvo kao 'udaranje jastuka čekićem', što slikovito dočarava bespomoćnost čak i najjačeg ledolomca pred ovom vrstom leda.
Zbog gubitka brzine i mogućnosti zaglavljivanja, misija je gotovo postala opasna ekspedicija. No zahvaljujući iskustvu posade i tehničkoj izdržljivosti plovila, Polar Sea je ipak završio zadatak.
Osim što je služio kao ključni logistički alat, Polar Sea bio je 'plutajuća znanstvena stanica'. Tijekom spomenute misije 2000., brod je prevozio filmsku ekipu koja je dokumentirala kretanje santi leda, ali i sudjelovao u istraživanju podvodnog vulkana kod Samoe pomoću daljinski upravljanog vozila, a ono je registriralo vulkansku aktivnost na dubini većoj od 600 metara.
Još jedno povijesno poglavlje zabilježeno je 1994., kada su se ledolomci SAD-a, Rusije i Kanade susreli na Arktiku – što je bio simbol suradnje nakon Hladnog rata, a koji je tada još uvijek bio svježa povijest.
Nova utrka za Arktik
Iako je Polar Sea povučen iz službe 2010. i sada služi kao izvor rezervnih dijelova, njegova ostavština ostaje važna. No u međuvremenu su se pravila igre promijenila. Rusija ima najjaču flotu ledolomaca na svijetu, uključujući nuklearne brodove, dok SAD tek sada ulaže u izgradnju tri nova teška ledolomca kroz tzv. Polar Security Cutter program. Prvi brod iz tog programa trebao bi biti porinut u sljedećih pet godina.
Pritom se ne natječu samo Sjedinjene Države i Rusija – i Kanada ubrzano jača svoje kapacitete, svjesna da Arktik postaje nova strateška zona 21. stoljeća. Regija je bogata resursima poput nafte, ruda i ribe, a otvaranje novih pomorskih puteva pojačava njezinu važnost. Osim toga, zbog izoliranosti i nepreglednog prostora, sve češće se koristi za vojne testove, uključujući lansiranje projektila.
