U državnoj i lokalnoj upravi, zajedno s javnim službama, ukupno je 250.000 zaposlenih. Samo državnih službenika koji rade po ministarstvima, agencijama i zavodima u Hrvatskoj, ne računajući djelatne vojne osobe, ima oko 65.000

Međutim, još je 185.000 zaposlenih u javnim službama, a riječ je o zdravstvu, školstvu, socijalnoj skrbi i kulturi. Za njihove plaće ove će se godine iz proračuna izdvojiti astronomska 21 milijarda kuna, piše Jutarnji list.

Kada bi se državni aparat srezao za trećinu, godišnje bi se uštedjelo 7 milijardi kuna, što odgovara ukupnoj šteti koja je tijekom rata nanesena Vukovaru.

No, to bi značilo i dodatnih 80.000 nezaposlenih, koji bi se našli na burzi rada, gdje bi također primali naknadu, ovisno o visini svoje plaće i radnom stažu.

Međutim, ušteda bi se ostvarila i s manjim otpuštanjem. Kada bi se državna uprava riješila 20 posto zaposlenih, u godini dana bi se uštedjele 4,2 milijarde kuna. Smanjenjem glomazne birokracije za samo 10 posto, uštedjela bi se 2,1 milijarda kuna što je iznos koji se u deset mjeseci skupi od kriznog poreza.

Tolika birokracija je dijelom i posljedica ogromnog broja županija, gradova i općina u Hrvatskoj, odnosno čak 20 županija plus grad Zagreb, 126 gradova i 429 općina.

U prosincu bi, prema najavi ministra uprave Davorina Mlakara, trebala biti gotova analiza državne uprave na osnovu čijih podataka bi trebala početi dugo najavljivana reforma. Međutim, otpori unutar vladajuće koalicije, prije svega iz HSS-a, su prilično veliki i pitanje je hoće li ova reforma u dogledno vrijeme ugledati svijetlo dana.