Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 56 centi nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna i iznosila je 66,06 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 42 centa višoj cijeni, od 62,29 dolara.

Raspoloženje na tržištu obilježila je na početku tjedna proizvodna politika Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika.

Skupina od osam članica OPEC+ odlučila je na nedjeljnom online sastanku da će u listopadu na tržište plasirati samo dodatnih 137 tisuća barela dnevno, otprilike četiri puta manje nego u ljetnim mjesecima.

Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman odlučili su u travnju 2023. smanjiti opskrbu za 2,2 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene, a ove su je godine počeli postupno normalizirati, signalizirajući borbu za tržišni udio.

Osmorka je naglasila da namjerava ustrajati u 'potpunoj kompenzaciji prekoračenih kvota' od siječnja 2024.

Trgovce zabrinjavaju i signali Washingtona da bi mogao uvesti dodatne sankcije Rusiji.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je spreman za drugu fazu sankcija, uz nagađanja analitičara da je vrlo blizu odluci o još strožim kaznenim mjerama Moskvi i kupcima ruske nafte.

Najveći su kupci ruske nafte Kina i Indija. 

Washington je Indiji već uveo dodatne sankcije od 25 posto, uz obrazloženje da kupnjom ruske nafte financira vojne operacije Rusije u Ukrajini.  

Izaslanik EU-a za sankcije David O'Sullivan predvodit će u ponedjeljak europsko izaslanstvo koje će u Washingtonu razgovarati o tješnjoj koordinaciji kaznenih mjera Rusiji. 

Kočnica cijenama bile su pak naznake posustajanja gospodarske aktivnosti u SAD-u. Američki poslodavci neto su u kolovozu otvorili samo 22 tisuće radnih mjesta, uz napomenu ministarstva rada da podaci pokazuju "tek neznatne promjene" u zapošljavanju od travnja.

OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u petak pojeftinio 61 cent, na 69,05 dolara.