Ako se ne bavimo financijama, one će se baviti nama. Tri su ključna savjeta za one koji žele ulagati: planiraj prije nego potrošiš, provjeri prije nego odlučiš te zaštiti podatke prije nego što klikneš.

Upravo je te savjete Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB), dala mladima koji su se u srijedu na Sveučilištu Algebra Bernays okupili na Financijskom forumu mladih 'Budimo realni'. Za stotinjak studenata i 160 srednjoškolaca pripremljen je dan pun radionica o financijskoj pismenosti i kibernetičkoj sigurnosti, dvjema stvarima koje su u današnje digitalno doba usko povezane. Tijekom predstavljanja rezultata, Perko je poručila mladima da bi trebali krenuti ulagati s manjim iznosima te da, ako izgube takve iznose, na to gledaju kao na plaćanje škole iz koje mogu nešto naučiti.

U razgovoru za tportal, Perko je rekla da je edukacija mladih o financijama iznimno važna te u njima sudjeluje i sama, ali da je kao ulagač svatko drukčiji pa nema univerzalnog savjeta za sve. Iako se često misli da su mladi vještiji u kibernetičkoj sigurnosti, posrijedi su opasnosti koje vrebaju na sve.

'Doma imam studenta i srednjoškolca te međusobno provjeravamo je li nešto sumnjivo kada dobijemo neku poruku, očekuju li neku pošiljku i slično. Dakle moramo biti jako oprezni i razgovarati jedni s drugima, generacija s generacijom. Netko bolje prepozna jednu, netko drugu vrstu prijevare. Što se tiče financijskih odluka, svakako treba učiti, pogotovo oni koji žele ulagati i biti aktivni na tržištu kapitala. Moramo krenuti od osnova, a oni koji ne žele ulagati, prije svega moraju znati raspolagati svojim budžetom', sažela je Perko u razgovoru za tportal ključne stavke za koje se nada da će ih mladi usvojiti.

Hrvatska mladež je štedljiva, a najviše ulaže u kriptovalute

Što se tiče samih rezultata istraživanja provedenih na 503 ljudi u dobi od 18 do 35 godina, našu sugovornicu je iznenadilo i razveselilo to da čak 87 posto ispitanika štedi. Među njima, 35 posto štedi s konkretnim ciljem i ima konkretni iznos. Uz to, 44 posto njih navodi da je samostalno ulagalo, od čega najviše u kriptovalute (22 posto). Perko je dodala da su Hrvatska i Slovenija na vrhu Europske unije po ulaganju mladih u kriptovalute dok je ostatak EU-a malo konzervativniji po tom pitanju.

Na drugom mjestu su dionice i ETF-ovi preko online platformi, u čemu se okušalo 19 posto ispitanika, a na trećem mjestu su, s 13 posto ispitanika, investicijski fondovi. Što se tiče tradicionalno najsigurnijeg ulaganja, u zlato, ono se našlo na dnu preferencijalnih ulaganja mladih sa svega 12 posto.

Pri tome 37 posto ispitanika svoje znanje o financijama procjenjuje dobrim ili izvrsnim, a njih 50 posto smatra da dobro ili izvrsno upravlja njima. Osim toga, 45 posto ispitanika sustavno prati svoje mjesečne troškove, preko aplikacije ili ručno, a 42 posto povremeno i bez sustavne metode.

Za informiranje vjeruju društvenim mrežama: Većina koristi istu lozinku za više računa

Što se tiče kibernetičke sigurnosti, društvene mreže su sa 62 posto ispitanika postale glavni izvor informacija za financijske sadržaje, od čega je skoro polovica barem jednom donijela financijsku odluku nakon što je to vidjela na mrežama. Zanimljivo je i to da istovremeno svega četiri posto ispitanika smatra influencere koji se bave financijskim sadržajem pouzdanima. Perko je istaknula da se kod tzv. fininfluencera uvijek treba zapitati reklamiraju li nekog i koliko je taj sadržaj doista vjerodostojan.

U tehnološkom razvoju nezaobilazno je i pitanje umjetne inteligencije (AI), a nju su mladi koju su sudjelovali u ovom istraživanju itekako prigrlili. Ispostavlja se da je njih 64 posto koristilo AI u financijske svrhe, primarno za usporedbu cijena i ponuda, objašnjavanje financijskih pojmova te kao pomoć u odlukama o kupnji, kreditu ili ratama. No velik je raskorak između povjerenja u njihovu sigurnost i korištenje jer svega 14 posto ispitanih vjeruje da su njihovi podaci sigurni kada ih unose u AI alat.

Područje u kojem ima puno prostora za napredak pitanje je lozinka i korisničkih računa, pogotovo jer 72 posto ispitanih svakodnevno ili nekoliko puta tjedno koristi mobilno bankarstvo. Problem je u tome što 76 posto njih barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više servisa, 67 posto koristi nezaštićeni javni Wi-Fi, a 63 posto barem ponekad aplikacijama odobrava pristup lokaciji ili kontaktima i kada to nije nužno. Također, 46 posto ispitanih barem ponekad preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina.

Kao mala utjeha, 70 posto ispitanika zna kako reagirati u slučaju hakiranja računa, odnosno poručuju da bi blokirali karticu ili račun. No svaki deseti ispitanik priznao je da uopće ne zna što učiniti u takvoj situaciji.

Dilema interneta: Tko želi prodati nešto, a tko istinski educirati?

U razgovoru s novinarima rezultate je prokomentirao i Vanja Vejzagić, voditelj Katedre za ekonomiju i financije Sveučilišta Algebra Bernays. Ustvrdio je da su mladi tehnološki puno opremljeniji, ali važno je da to prati i financijska pismenost.

'Sa sigurnošću mogu reći da bi se danas, kada se transakcije mogu raditi jednim klikom, osviještenost o rizicima i načinima upravljanja vlastitim resursima trebala podići na višu razinu. Pritom aludiram na formaliziranje putem srednjoškolskog obrazovanja, kao i u obiteljima koje to rade, ovisno o okruženju u kojemu mladi odrastaju. Osjeća se potreba da se to formalizira, da mladi puno ranije postanu svjesni rizika ne samo u pogledu načina trošenja novca, nego i toga što ih očekuje u obliku prijevara', rekao je Vejzagić.

Upitan o informiranju mladih putem društvenih mreža, ustvrdio je da one mogu imati edukativnu ulogu, ali da oni koji ih koriste za reklamiranje zbog vlastitog interesa vrše pritisak na ljude da ulažu.

'Naravno, to je sve lijepo upakirano u instrumente marketinga pa se kod mladih stvara dojam da je to nešto neizbježno, da se to mora napraviti. S druge strane, naći ćete, naravno, one koji vrše edukativnu funkciju i dat će vam lijepe savjete. Ali tko je kvalificiran da napravi razliku između onoga što je korisno i onoga što ide isključivo u korist nekoga tko to donosi?' rekao je Vejzagić, istaknuvši ključnu dilemu prilikom korištenja društvenih mreža za bilo kakvu vrstu informiranja.