puno nejasnoća

Od Nove godine kreće se s Cro karticama. Pitali smo vodeće tvrtke hoće li ih dijeliti zaposlenicima

03.10.2019 u 21:46

Bionic
Reading

Ministar turizma Gari Cappelli izjavio je u srijedu da će Cro kartice, dugogodišnji projekt Ministarstva turizma koji je začeo bivši ministar Anton Kliman, biti na raspolaganju od 1. siječnja iduće godine, tj. za nešto manje od tri mjeseca. Smisao kartice je bude poticaj domaćim turistima za putovanja po Hrvatskoj, a na nju će poslodavci svojim radnicima moći uplatiti maksimalno 2500 kuna. No još uvijek je u priči s Cro karticama puno toga nejasno

Prema pojedinim istraživanjima i anketama, do 90 posto radnika ne želi se odreći regresa, koji bi vjerojatno bio nešto manje izdašan ako bi ga pratila Cro kartica. Gotovina na računu uvijek je bolja od vaučera za turizam jer, na kraju krajeva, ne žele svi ni ljetovati u Hrvatskoj, dok drugima bolje odgovara svemoćni keš.

Cappelli je u srijedu izjavio kako se traže tehnička rješenja za Cro karticu, 'da ona ne bude nešto komplicirano i da na njoj bude oko 2500 kuna'. Tehničko se rješenje dogovora s bankama i 'nekim drugim partnerima', rekao je ministar novinarima. Za lansiranje Cro kartice neće biti potreban drugi zakon, već će se regulirati uredbom, što je i Ministarstvo financija odobrilo kroz svoje pravilnike, dodao je Cappelli.

Cro kartica, kada se jednom pojavi, neće biti limitirana, već će se njome moći služiti cijele godine i na moru i na kopnu, a njeno prihvaćanje neće biti obavezno. Drugim riječima, njome ćete 'plaćati' turistički smještaj samo kod onih poduzetnika koji je žele primiti i kada je oni žele primiti.

Sva ta pitanja još su nažalost otvorena, zbog čega u najvećim domaćim kompanijama ne računaju s Cro karticama, barem ne ozbiljno. U jednoj velikoj javnoj kompaniji, koja spada među deset najvećih poslodavaca u zemlji, kažu kako zasad uopće ne razmišljaju o Cro karticama kao modelu nagrađivanja radnika, a slični signali dopiru i iz najvećih domaćih privatnih kompanija u kojima se ograđuju time kako ne žele da ih imenujemo u tekstu.

Hrvatska pošta, također jedan od najvećih poslodavaca u zemlji s 10.000 radnika, poručuje nam kako će prije svega napraviti temeljitu analizu te sukladno mogućnostima i strategiji poslovanja firme donijeti odluke koje se odnose na ovu novost.

'Erste banka svojim zaposlenicima svake godine, između ostalog, isplaćuje i određeni iznos u obliku regresa. U ovom trenutku nemamo u planu korištenje CRO kartica od 1. siječnja 2020.', kazali su nam iz ove banke.

Hrvatski Telekom pozdravlja dodatne mogućnosti nagrađivanja zaposlenika koje su nastupile nedavnim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak.

'Cro kartica je zanimljiv potencijal čijim se korištenjem izravno podržava razvoj hrvatskog turizma i gospodarstva općenito, a predstavlja i potencijalno atraktivnu pogodnost zaposlenicima. Trenutno analiziramo potencijal za moguću primjenu ove pogodnosti ovisno o interesu samih zaposlenika i okvirima ukupnog budžeta plaća i svih ostalih primanja. Jedna od mogućnosti primjene Cro kartice koju prepoznajemo je i njeno dodjeljivanje zaposlenicima kao posebno priznanje za njihov doprinos. Podsjećamo kako Hrvatski Telekom, sukladno Kolektivnom ugovoru, zaposlenicima osigurava brojne dodatne pogodnosti, poput prigodne nagrade za Božić, Uskrs, dar za dijete te regres svim zaposlenicima', poručili su nam iz Hrvatskog Telekoma.

  • +11
Gari Cappelli, Cropix Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Upitali smo i niz drugih privatnih i javnih kompanija, poput Atlantic grupe, Podravke i HEP-a, planiraju li oni svoje radnike nagrađivati Cro karticama, no do zaključenja teksta nismo primili njihove odgovore, dok nam neki tek kratko poručuju da će ih komentirati kada bude točno poznato kako će one funkcionirati u praksi. U jednom trgovačkom lancu kažu da uopće nisu upoznati s ovim konceptom niti ga razmatraju. Drugim riječima, sve je još uvijek u rukama Ministarstva turizma.

Kada se tek počeo razvijati projekt Cro kartice, govorilo se o dva modela. Prvi je predviđao ukidanje postojećeg regresa do 2500 kuna i uvođenje turističkog vaučera do 10.000 kuna godišnje, dok je drugi predviđao zadržavanje regresa i uvođenje vaučera u iznosu do 5000 kuna. Novac su poslodavci trebali uplaćivali na poseban bankovni račun, a građani bi ga trošili putem Cro kartice.