OBJAVIO IMD

Objavljena Svjetska ljestvica talenata: Hrvatska je napredovala za sedam mjesta, no u ovim elementima i dalje 'kaskamo'

12.12.2022 u 14:30

Bionic
Reading

Švicarski International Institute for Management Development (IMD) objavio Svjetsku ljestvicu talenata za 2022. U ukupnom poretku prednjače europske države, pa je tako na prvom mjestu ove ljestvice Švicarska, na drugom Švedska, a na trećem Island

Hrvatska je napredovala za sedam mjesta i sada se nalazi na 42. mjestu ove svjetske ljestvice, pri čemu nije popravila ključne elemente svoje konkurentnosti. Tri se komponente ocjenjuju: investicije i razvoj, privlačnost (destinacije) i spremnost.

Na području investicija i razvoja Hrvatska je najbolje ocijenjena pa se nalazi na 25. mjestu. Unutar te komponente posebno su dobro ocijenjeni segmenti: odnos broj učenika i profesora u osnovnom školstvu gdje se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu, te odnos broja učenika i profesora u srednjim školama gdje smo na prvom mjestu ove svjetske ljestvice.

Iako se ovaj rezultat može činiti dobrim, on zapravo govori o dodatnom povećanju neefikasnosti našeg sustava obrazovanja. Naime, OECD-ovo PISA istraživanje jasno je pokazalo kako broj učenika u razredu ne doprinosi kvaliteti obrazovanja nego najveći utjecaj na kvalitetu imaju plaće nastavnika i atraktivnost nastavničke profesije. Uz ove 'dobre' ocjene, lošiji rezultat ostvaren je u području naukovanja i stručne prakse, gdje je Hrvatska na 58. mjestu što pokazuje da i dalje nije realizirana ideja povećanja relevantnosti obrazovanja većim uključenjem poslodavaca u obrazovni proces.

'Demografska situacija u Hrvatskoj zabrinjavajuća'

Komponenta privlačnost (destinacije) stavlja Hrvatsku na ukupno 54. mjesto, pri čemu je kao jaka strana ocijenjen segment troškova života (18. mjesto), a među lošijim rezultatima pokazuje se odljev visokokvalificiranih radnika, gdje smo na 60. mjestu. Ovako loša pozicija ne treba nas pretjerano čuditi ako se uzme u obzir porezni pritisak na plaće visokokvalificiranih stručnjaka koji je viši nego u usporedivim državama. Budući da Hrvatska već jest jedna od pet Europskih zemalja s najvećim nedostatkom radne snage, kako potvrđuje i 'Joint Employment Report 2021' Europske komisije i Vijeća Europe, ovako visok odljev i sve manji broj visoko kvalificiranih dovodi u pitanje održivost našeg gospodarstva.

'Demografska situacija u Hrvatskoj, ali i trendovi koji se mogu iščitati iz rezultata posljednjeg popisa stanovništva su doista zabrinjavajući. U deset godina izgubili smo desetinu stanovništva, a u proteklih osam godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za gotovo dvadeset posto. Prijeti nam situacija u kojoj neće imati tko raditi za buduće mirovine. Zato je nužno odmah krenuti u stvaranje okvira poticajnog tržišta rada i mijenjati rigidna pravila koja tjeraju mlade ljude u konkurentnije i bogatije zemlje', komentiraju iz NOPK-a.

Izgubili smo čak 1700 IT stručnjaka u 2021.

I na kraju komponenta spremnost donosi Hrvatskoj 46. mjesto, gdje nam je jaka strana broj diplomiranih osoba na području ICT-a, inženjerstva, matematike i prirodnih znanosti (13. mjesto), dok su lošije ocijenjeni segmenti dostupnosti obučenih radnika i međunarodno iskustvo višeg managementa, gdje se Hrvatska nalazi na 57. mjestu. Nažalost, iako se naš broj STEM diplomanata čini značajan i dobar, on je nedovoljan za daljnji razvoj našeg ICT sektora, ali i ukupnog gospodarstva. Naime, uz navedene brojeve diplomanata koji su razmjerno dobri, Hrvatska je u 2021. godini prema Eurostat podacima izgubila čak 1700 IT profesionalaca što je čini drugom najviše pogođenom članicom EU nakon Islanda.

'Kao jednu od mjera kojom možemo značajno utjecati na prevladavanje izazova s kojima se hrvatsko tržište rada danas susreće Nacionalni odbor za produktivnost i konkurentnost predlaže internacionalizaciju visokog obrazovanja te reformu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja što mora biti praćeno povećanjem plaća onima koji ostanu u sustavu. Neophodno je više se otvoriti stranim studentima koji će u Hrvatsku doći radi stjecanja diplome, koji će se tijekom studiranja uklopiti u lokalnu zajednicu i steći potrebna znanja i vještine te ostati raditi u Hrvatskoj nakon studija, sve kako bi se nadomjestio manjak domaće visokokvalificirane radne snage', navode iz NOPK-a.

Hrvatska želi iskoristiti potencijale i snage digitalizacije kako bi se transformirala u naprednu demokraciju, učinkovitih javnih usluga s rastućim gospodarstvom i visokom kvalitetom života, zaključuju u NOPK-u.