Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgieva, upozorila je na mogućnost da će ova zima u razvijenim zemljama biti izuzetno teška. Pritom se poslužila čuvenom uzrečicom iz serijala Igra prijestolja.

"Volite li Igru prijestolja? Zima dolazi. Na sjevernoj hemisferi ćemo to itekako osjetiti", rekla je u razgovoru s Liz Hoffman na konferenciji Semafor World Economy u Washingtonu.

Pritisak rasta cijena

Iako zima doslovno dolazi, ona je ovo godišnje doba iskoristila u figurativnom smislu. Naime, upozorila je na rast cijena energenata, naročito dobivenih rafiniranjem. Prirodni plin je već sad 2,5 puta skuplji nego početkom godine, a cijene goriva u Europi su na rekordnim razinama što zbog sukoba na Bliskom istoku, koji je poremetio dobavne pravce, što zbog rata u Ukrajini i, posljedično, odricanja od ruske nafte i plina zbog sankcija.

"Mi uglavnom ne koristimo sirovu naftu, već rafinirane proizvode. Upozoravam vas. Osjetit ćemo pritisak na cijene rafiniranih proizvoda, koje će još porasti. Ovo je ozbiljno upozorenje jer će taj pritisak podići inflaciju prema gore, što će natjerati središnje banke da 'stegnu remen'", ponovila je Georgieva još jednu frazu poznatu na ovim prostorima.

Povećanje kamatnih stopa

Europska središnja banka je 10. rujna povećala ključne kamatne stope za 0,25 posto, što znači da je kamatna stopa za refinanciranje banaka trenutačno 2,65 posto, kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,5 posto, a kamatna stopa za prekonoćne pozajmice je 2,9 posto.

Vrijedi spomenuti da je ECB podigao kamatne stope za 0,25 posto i u lipnju, signalizirajući da će se borba protiv inflacije ovim sredstvima produljiti. Iznoseći svoja tri scenarija ekonomskih kretanja, u ECB-u navode da bi u najgorem slučaju ove godine, inflacija u eurozoni trebala iznositi četiri posto, ali da bi sljedeće godine trebala skočiti na 5,3 posto.

"Već smo to vidjeli da u brojnim zemljama, pa i u SAD-u, u normalnim vremenima koja obično nisu problematična. No, ovo je golem problem jer imamo povijesno rekordne razine duga u razvijenim zemljama. Globalno su one više, čak su više od onih nakon Drugog svjetskog rata", upozorila je Georgieva.

Vraćanje duga, a ne subvencije

Tako će, naglasila je, države imati smanjeni manevarski prostor za subvencije građanima, poput paketa mjera kojima, primjerice, hrvatska vlada, sufinancira cijene struje, plina i grijanja te ograničava cijene goriva. 

"Kad kamatne stope porastu, raste i plaćanje kamata, a to guši pokušaje vlada da učine bilo što, pa i da pomognu građanima oko visokih životnih troškova. Moramo se pripremiti na to da će ljudi biti nezadovoljni, možda i da će izaći na ulice. Moramo se pripremiti i na kombinaciju visokih kamatnih stopa i toga da će velik dio državnih prihoda ići u plaćanje tih kamata, kako bi suzbile taj rast", zaključila je šefica MMF-a.