OČEKIVANJA ANALITIČARA

Nitko ne dvoji da stiže recesija, ali se prognoze toga koliko će biti bolan pad ove i oporavak gospodarstva iduće godine drastično razlikuju

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 22.05.2020 18:31
  • Objavljeno 22.05.2020 u 18:31
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević/Pixell

Pandemija koronavirusa dovela je do paralize gospodarskih aktivnosti širom svijeta zbog nastojanja vlada da obuzdaju širenje novog virusa. Agresivne mjere za suzbijanje pandemije gurnule su hrvatsko gospodarstvo prema recesiji golemih razmjera. Međutim, u nedostatku jasnih indikatora, analitičari se osjetno razlikuju u procjenama dubine recesije. Provjerili smo kakva nam je gospodarska budućnost prema dosad objavljenim prognozama

Dinamične promjene trendova i visoka neizvjesnost u pogledu ishoda borbe s pandemijom zadaju mnogo muka prognostičarima u formiranju makroekonomskih očekivanja. Stoga su prognoze za ovu godinu izrazito nepouzdane i podložne korekcijama. Dosad objavljene procjene uglavnom se baziraju na pretpostavci da će ograničenje kretanja i poslovanja potrajati tri mjeseca te da drugi val pandemije neće biti tako intenzivan kao prvi.

Nitko ne sumnja u to da će šok koji je pretrpjelo gospodarstvo dovesti do osjetnog pada BDP-a u ovoj godini, ali su osjetne razlike u procjenama pada gospodarske aktivnosti. Dosad objavljene prognoze računaju s padom BDP-a u ovoj godini u rasponu od pet do 10 posto.

Pritom analitičari naglašavaju da bi recesija bila znatno dublja bez Vladinog paketa pomoći gospodarstvu i građanima. Međutim upozoravaju da će fiskalne intervencije dovesti do naglog bujanja javnog duga te će se on vratiti na razine iznad 80 posto BDP-a. Recesijski udar neminovno će dovesti do rasta nezaposlenosti. Premda su mjere Vlade u prvi mah obuzdale navalu na burzu rada, analitičari procjenjuju da će do kraja godine bez posla ostati između 50 i 100 tisuća građana.

Zahvaljujući financijskim potporama i suzbijanju pandemije, u idućoj godini očekuje se snažan oporavak, a prognoze rasta BDP-a variraju u rasponu od 3,6 do 7,5 posto. Premda se razlikuju u procjenama brzine oporavka, analitičari su suglasni da će do povratka BDP-a na pretkrizne razine proći najmanje dvije godine.

Brojke uvelike ovise i o vremenu objavljivanja. Može se primijetiti da su u ranije objavljenim prognozama očekivanja manje pesimistična nego u onim kasnijim, koja obuhvaćaju više kriznih indikatora.

Procjene kretanja hrvatskog BDP-a ove i iduće godine

Procjene kretanja hrvatskog BDP-a ove i iduće godine

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportla.hr

Tako je najblaža prognoza Raiffeisen banke objavljena sredinom ožujka, kada je još bilo teško sagledati sve elemente nadolazeće paralize gospodarstva. RBA analitičari procijenili su da će koronakriza dovesti do pada BDP-a od 'samo' 4,8 posto, naglašavajući osjetljivost hrvatskog gospodarstva na predstojeću krizu zbog njegove jake ovisnosti o turizmu.

Početkom travnja uslijedilo je proljetno izvješće Svjetske banke u kojem se procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad devet posto. Analitičari Svjetske banke ocjenjuju da će hrvatski turizam i izvoz roba biti teško pogođeni krizom s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima.

  • +10
  • +7

Split: Kafići u centru grada pripremaju svoje terase za otvorenje

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Krajem travnja, mjeseca koji je prošao u sveopćoj izolaciji, vladajući su u sklopu predstavljanja nacionalnog programa reformi objavili i svoja očekivanja za koronakrizu. Vlada, kojoj uskoro istječe mandat, prognozira oštar pad BDP-a od 9,4 posto, uz porast stope nezaposlenosti na 9,5 posto, proračunski manjak od 6,8 posto te nagli skok udjela javnog duga u BDP-u za 10 postotnih poena (sa 73,2 posto na 83,2 posto BDP-a).

Početkom svibnja stigla je proljetna prognoza Europske komisije te je ipak udahnula malo optimizma. Premda i Komisija očekuje velik pad hrvatskog BDP-a u 2020. godini od 9,1 posto, u Bruxellesu iskazuju najveći optimizam u pogledu brzine oporavka. Smatraju da je hrvatsko gospodarstvo danas u znatno boljem stanju nego uoči krize 2008. te nakon popuštanja pandemije u 2021. godini očekuju skok BDP-a od 7,5 posto.

Nakon daška optimizma iz Bruxellesa ovoga tjedna stigao je hladan tuš iz Zagrebačke banke, čiji analitičari prognoziraju najcrnji scenarij. Za Hrvatsku očekuju pad BDP-a od čak 10,5 posto, napominjući pritom da postoje značajni rizici da pad bude i veći.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!