OD POČETKA KRIZE

Nezaposlen svaki peti mladi Europljanin

europska unija zastava

europska unija zastava

Izvor: Sipa Press / Autor: presss

Od početka financijske krize do danas oko 6,5 milijuna Europljana je ostalo bez posla. Posebno loša situacija je među mladima: trenutno je nezaposlen svaki peti mladi Europljanin

To je najlošija stopa od 1998. godine, kada je osnovan europski statistički ured Eurostat.

Dakle, od ukupno 22,5 milijuna nezaposlenih Europljana svaki peti je mlađi od 24 godine, piše Deutsche Welle. Do daljnjega nema izgleda za oporavak. Prognoze su još poraznije. U idućih nekoliko godina na stotine tisuća stanovnika EU-a izgubit će svoj posao. Trenutno je nezaposleno 9,3 posto građana EU-a, za 2010.godinu prognozira se stopa od 10,3 posto, a Europska komisija predviđa nastavak tog negativnog trenda i u 2011.

To će značiti oko 25 milijuna nezaposlenih Europljana. Zato Europska komisija od članica traži hitnu i opsežnu reformu tržišta rada te odustajanje od modela skraćenog radnog vremena. Riječ je o tome da, primjerice u Njemačkoj, tvrtke u nedostatku narudžbi skraćuju radno vrijeme svojim stalno zaposlenim radnicima, no oni primaju punu plaću jer im razliku nadoknađuje država. To su samo kratkoročna rješenja za spašavanje radnih mjesta, upozorava Komisija. Državne subvencije radnih mjesta koja nisu u potpunosti iskorištena mogu poduzeća dovesti u situaciju da dugoročno imaju višak zaposlenih i time riskiraju odgodu potrebnih restrukturiranja.

U ovoj krizi dolaze do izražaja i strukturni problemi određenih zemalja. Tako primjerice stopa nezaposlenosti kod mladih u Španjolskoj iznosi čak 40 posto. Drugim riječima: za mlade Španjolce je gotovo normalno da nemaju posao. To je kobno, jer mladi bez posla zaostaju u stjecanju iskustva. No, Španjolska nije usamljena: tu su i baltičke države Litva i Latvija, gdje je danas više od 30 posto građana mlađih od 24 godine bez posla. Loši izgledi mladih povezani su velikim dijelom i segmentacijom tržišta rada, što predstavlja dodatnu slabost Europe.

Europska komisija u svojem izvješću naglašava kako je kriza pokazala 'koliki se teret fleksibilnosti nameće prije svega mladima upravo vrlo proširenim sustavom sklapanja atipičnih ugovora'. Razlog tomu je što je porez na rad u EU-u vrlo visok. Prosječni teret poreza na troškove rada iznosi oko 40,5 posto, a to nije promijenjeno od 2000.godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi