Osvrnuvši se na izvještaje o današnjem posjetu premijera Zorana Milanovića Pragu i njegovoj najavi da će predložiti proračun s bitno manjim deficitom od 12 milijardi kuna, glasnogovornik Vlade Nikola Jelić večeras je za Hinu objasnio da će se Saboru predložiti proračun s bitno manjim deficitom nego li ove godine, kada on iznosi 15,6 milijardi kuna. Dodao je da se iduće godine planira ciljani deficit u iznosu od oko 12 milijardi kuna.

Premijer Milanović je nakon razgovora s češkim premijerom Bohuslavom Sobotke rekao da 'Vlada planira manji deficit i to nikako ne može biti loša fiskalna politika'. Najavio je smanjivanje deficita, ali ne 'bezuvjetnom štednjom i bezglavim rezanjem svih mgućih troškova, što vodi u recesiju'.

'Ne možemo zemlju voditi po uputstvima za upotrebu i ići slijepo u rezanje. Ta politika Europsku uniju nakon šest godina krize nije nikamo dovela', ocijenio je. Naprotiv, kaže, 'dovela ju je do recesije u Italiji, i gotovo stagnacije u Njemačkoj'.

'Ta politika bezuvjetne štednje činila se razumnom i dobrom prije pet godina, a rezultata nema', rekao je Milanović. 'Paradoksalno, rast su ostvarile samo one zemlje koje su bile izvan eurozone i imale fleksibilnu fiskalnu politiku', poručio je hrvatski premijer.

Odbor za financije podržao rebalans proračuna

Ministar financija Boris Lalovac uvodno je izvijestio da je planirano smanjenje proračunskih prihoda sa 117,1 milijardi kuna na 114,5 milijardi kuna, a rashoda sa 130,6 milijardi kuna, na 130,1 milijardu kuna.

Proračunski deficit tako bi iznosio 15,6 milijardi kuna, dvije milijarde više od planiranog, odnosno oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.

Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji.

Lalovac je naglasio da je Vlada uspjela držati deficit pod kontrolom, te upozorio da kamate i participacija za EU-ov proračun u cijelosti pokrivaju deficit.

Dijametralno suprotne projekcije

Ivan Šuker (HDZ) nezadovoljan je što zastupnicima nisu dostavljene nove projekcije za 2015. i 2016., budući da su projekcije na temelju kojih je rađen rebalans dijametralno suprotne onima na temelju kojih je donesen proračun.

Bivši ministar financija nezadovoljan je i što zastupnici nisu dobili proračun pete razine, iz kojega bi se precizno moglo vidjeti na kojim se stavkama i koliko reže.

Još jednom se oštro usprotivio planiranom izdvajanju HZZO-a iz državne riznice, nazvavši taj potez 'bogohulnim'.

'Ovako će se Ministarstvo financija zaduživati za mirovine i plaće, a na pojedinim posebnim računima će u nekom momentu biti stotine milijuna kuna. To je totalno kriva politika Vlade, koja može javne financije dovesti u kaos', kazao je Šuker.

Uvjeren je da će se na ime dugova zdravstva u iduću godinu prenijeti dvije milijarde kuna. 'Kad se tome pridodaju tri milijarde iz drugog mirovinskog stupa, koje nikako ne mogu biti prihod proračuna jer će u budućnosti predstavljati rashod, deficit se lagano penje na 21 milijardu kuna', kazao je Šuker.

Najavio je da će HDZ zatražiti da se, prije izglasavanja proračuna, ministar zdravlja Siniša Varga očituje koliki je točno dug zdravstva.

Lalovac je odgovorio da će Varga do donošenja novog proračuna Saboru podastrijeti točne podatke o dugovima u zdravstvu.

Suglasje bivšeg i sadašnjeg ministra financija

Kad je riječ o izdvajanju HZZO-a iz državne riznice, kazao je kako se '100 posto slaže sa Šukerom'. 'No, kolege u SDP-u i HDZ-o koji su bili ministri zdravstva imaju drugu poziciju', kazao je Lalovac na što mu je Šuker uzvratio 'u tome i jest problem'.

I HDSSB-ov Krešimir Bubalo zabrinut je što uz prijedlog rebalansa Vlada nije dostavila projekcije za 2015. i 2016.

'Vjerojatno Vlada procjenjuje da će biti 'game over' i da se više neće moći zaduživati i ovako igrati s našom državom', rekao je Bubalo koji je uvjeren u daljnji pad kreditnog rejtinga Hrvatske.

HDZ-ov Goran Marić upitao je Lalovca kada je točno shvatio da hrvatsko gospodarstvo ove godine neće ostvariti planirani rast, nego pad od 0,7 posto.

'Mjesec dana do kraja godine spoznali ste da neće biti rasta, nego pad. Molim vas da objasnite kada ste to točno spoznali i na temelju čega', upitao je Marić.

Vladu je optužio da nije učinila ništa kako bi povećala ekonomsku aktivnost i smanjila rashode.

'Imamo niz nepotrebnih zakupnina, intelektualnih usluga, održavanja softvera, agencija, donacija, ni u jedno niste ni lipe dirali, a država tone', kazao je Marić upitavši ministra je li barem siguran da će deficit ostati onakvim kakav je predviđen predloženim rebalansom.

Postoje nepotrebni troškovi

Lalovac je odgovorio da će deficit biti maksimalno 15,5 milijardi, kako je planiran rebalansom. No, priznao je da postoje nepotrebni troškovi, zbog čega je Vlada zatražila mišljenje vanjskih institucija.

'I prošle Vlade imale su projekcije koje se nisu ostvarivale. Bitno je da u budućnosti budemo što realniji i što trezveniji', kazao je Lalovac.

Naglasio je da ministar financija 'nema super-moći' i požalio se da nije lako voditi državne financije u šestoj godini recesije.

Oporbeni zastupnici upozorili su da je Povjerenstvo za fiskalnu politiku dalo negativno mišljenje na predloženi rebalans.

Povjerenstvo je upozorilo na povećanje proračunskog deficita i velike slabosti u korištenju sredstava EU-a, kao i na visok rizik da se fiskalno pravilo ni ove godine neće ispoštovati, čime se ozbiljno narušava vjerodostojnost Vlade u vođenju fiskalne politike.

Lalovac je kazao kako uvažava stručno mišljenje Povjerenstva. 'U tom dijelu postoje realnosti, ja sam svjestan situacije i ne mislim previše proturječiti', kazao je Lalovac i pozvao na konsenzus oko minimalnih reformi u zdravstvenom i mirovinskom sustavu i drugih proračunskih davanja.

Upozorio je da će 2015. biti izuzetno teška za ekonomske aktivnosti i javne financije, a da će 'iduće godine biti sve teže i teže'.