Sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj zasniva se na tri stupa osiguranja. Prva dva su obvezna i doprinose za njih poslodavac izdvaja iz plaće, a treći je dobrovoljan. Prvi stup temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti i služi za isplatu mirovine današnjih umirovljenika, a druga dva baziraju se na kapitaliziranoj štednji i služe za stvaranje održivijih i primjerenijih mirovina.

U slučaju smrti osiguranika mirovinska prava iz sva tri stupa pod određenim uvjetima mogu postati predmet nasljeđivanja.

Obiteljska mirovina

Mirovinu iz prvog stupa mogu naslijediti članovi obitelji preminulog osiguranika pod zakonom propisanim uvjetima u vidu obiteljske mirovine. Najčešće je koriste bračni partneri koji nisu stekli vlastitu mirovinu ili im je ona osjetno niža od partnerove. Obiteljska mirovina može se steći bez obzira na to je li osiguranik umro prije ili poslije ostvarenja prava na mirovinu.

Kada je korisnik obiteljske mirovine bračni partner, on ima pravo na 70 posto mirovine preminulog partnera. Taj postotak se povećava ako obiteljsku mirovinu stječe više članova obitelji (dva člana – 80 posto, tri i više članova – 90 posto).

Aktualnim zakonskim izmjenama od početka iduće godine faktori za obiteljske mirovine uvećavaju se za 10 posto. Također, uvodi se kombinirana obiteljska mirovina te će i osobe koje koriste vlastitu mirovinu moći naslijediti 27 posto mirovine preminulog partnera.

Korisnici obiteljske mirovine nasljeđuju i novac koji je preminuli osiguranik imao u drugom mirovinskom stupu, a model prijenosa sredstava ovisi o njegovoj dobi, kao i radnom stažu. Ako je preminuli osiguranik bio stariji od 55 godina i dulje od 10 godina član fonda, prilikom priznanja prava na mirovinu članovi obitelji mogu se odlučiti za kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa ili prijenos ušteđevine iz drugog stupa u prvi, ovisno o tome koja im je opcija povoljnija.

Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarenja navedenih uvjeta, ukupno kapitalizirana sredstva iz drugog stupa prenose se u državni proračun, a obiteljska mirovina određuje se na temelju ukupnog mirovinskog staža preminulog osiguranika, kao da je bio osiguran samo u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Nasljeđivanje mirovinske štednje iz drugog stupa

U slučaju kad član obveznog mirovinskog fonda umre, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, ukupno kapitalizirana sredstva nasljeđuju se, prema Zakonu o nasljeđivanju, temeljem rješenja nakon provedene ostavinske rasprave.

Pritom je važno napomenuti da se pravo nasljeđivanja ostvaruje samo ako nositelj osiguranja nije ranije već stekao pravo na mirovnu i počeo je primati.

U rješenju o nasljeđivanju mora biti navedeno da iza umrloga ostaju sredstva u drugom stupu i nasljednici ga moraju dostaviti Regosu, nakon čega se pokreće postupak isplate.

Sredstva kapitalizirane štednje, koja postanu predmet nasljeđivanja, nisu izuzeta od ovrhe te se ne mogu isplaćivati na zaštićeni račun.

Nasljeđivanje mirovinske štednje iz trećeg stupa

Treći stup mirovinske štednje je dobrovoljan, a kapitalizirana štednja i buduća mirovina temelje se na uplatama osiguranika, prinosima dobrovoljnog fonda i ostvarenim državnim poticajima.

Ušteđenim sredstvima može se početi koristiti i prije stjecanja zakonskih uvjeta za mirovinu, a najranije s 55 godina života člana.

U slučaju smrti ukupna kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana fonda nasljeđuju zakonski nasljednici temeljem rješenja o nasljeđivanju.

U slučaju da u trenutku smrti još nije započela isplata mirovine, nasljeđuju se ukupna ušteđena sredstva.

Ako je pak započela isplata mirovine, pravila nasljeđivanja ovise o ugovorenom modelu isplate. U nekim slučajevima nasljednici nemaju pravo na štednju osiguranika, primjerice ako je on ugovorio model s višom mirovinom koji isključuje pravo nasljeđivanja.