IZ DŽEPA POREZNIH OBVEZNIKA

Nakon Biondićeve, država spašava i banku Milana Horvata

Milan Horvat Dragutin Biondić

Milan Horvat Dragutin Biondić

Izvor: Cropix / Autor: Cropix/Pixsell

Prije četiri mjeseca država je s pedesetak milijuna kuna spasila Centar banku tekstilnog tajkuna Dragutina Biondića, a sada će novih dvadeset i pet milijuna kuna iz džepa poreznih obveznika osnažiti Vaba banku, nekadašnju članicu Fima grupe - poslovnog carstva varaždinskog financijaša Milana Horvata i njegovih nepoznatih poslovnih partnera

Poslovnu operaciju stručnog naziva 'konsolidacija malih banaka' provodi fond za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative Private Equity. Zapravo je riječ o spašavanju onemoćalih malih banaka državnim i privatnim novcem, koje je sporno ponajprije zbog toga što ga financiraju porezni obveznici, iako je ključni dio bankarskog sektora, za razliku od ostatka gospodarstva u Hrvatskoj, poprilično zdrav. Zašto ih se ne prepusti tržištu umjesto da birani sektor i birane banke dobivaju specijalni tretman? Akcija se službeno ne predstavlja kao spašavanje, već kao promišljeno ulaganje s ciljem da od malih banaka u budućnosti nastane velika nacionalna, koja će kreditirati domaće privrednike. No istovremeno se kreće i u privatizaciju HPB-a, također navodno logičnu, i to s tezom da nam ne treba banka u državnom vlasništvu jer je država loš vlasnik.

Prvo je u lipnju spašena Centar banka Dragutina Biondića: fond Alternative Private Equtiy (APE) uložio je u banku 97 milijuna kuna, od čega je pola privatni, pola državni novac. Ono što je predstavljano kao izvrsna poslovna prilika, razotkriveno je kao vrlo problematično u izvješću nakon provedene dokapitalizacije, u kojem su se iznenada pojavili loši kreditni plasmani, pa je banka iskazala polugodišnji gubitak od 42,4 milijuna kuna. Zapravo je državnim novcem pokriven naknadno iskazan gubitak posrnule Centar banke. Iz fonda su tvrdili da je to posve netočno te da je logično da nisu mogli iskazati gubitke prije dokapitalizacije jer bi u tom slučaju banka kapitalom pala ispod regulatornog minimuma. U priči nije ostalo nezamijećeno ni da je Centar banka uoči izbora bila jamac za kredit tvrtki Coning supruge prvog potpredsjednika Vlade, no odgovorni ministar Gordan Maras tvrdio je da je fond prilikom ulaganja postupio po svim pravilima struke. Medijima nije promaknulo ni da je vlasnik banke dan parlamentarnih izbora proveo u MSU, gdje je Kukuriku koalicija proslavljala pobjedu, iako je on kasnije tvrdio da nije bio na tulumu nego na izložbi o životu u socijalizmu.

U životu u kapitalizmu, u Hrvatskoj se nastavlja spašavanje privatnih banaka novcem poreznih obveznika. Prošli tjedan najavljeno je da će se Centar banci, u kojoj sada država ima udio od 52 posto, a Bionidić od 33 posto, priključiti i Vaba banka. Alternative Private Equity fond treba u nju 'upumpati' 50 milijuna kuna, po istom sistemu 'pola privatni - pola državni novac', i postati većinski vlasnik. Dionicu bi plaćali po 14 kuna, što je drastičan diskont u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost, a kupovina ispod cijene sugerira da se radi o banci u problemima. U 2011. godini gubitak Vabe iznosio je 13,4 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine iskazana su još dva dodatna milijuna minusa. Hoće li i ovdje naknadni gubitak biti iskazan nakon što uđe državna pomoć?

Zanimljivo je da ni Centar banku ni Vabu kao dobre ulagačke prilike nisu prepoznali strani strateški investitori kojih u bankarstvu nije nedostajalo, iako je Vaba i na Burzi krajem 2011. godine objavila kako ih proučava renomirani američki fond, na kraju su privukli jedino paradržavni fond. Cijelu akciju osnaživanja Vabe još trebaju odobriti dioničari banke, a tko su oni, i nije tako lako objasniti. Naime, ključni vlasnici Vabe su tvrtke Valiuds koja je u stečaju, baš kao i Pluris, nekadašnja Fima grupa. Iza njih stoje varaždinski financijaš Milan Horvat, jedan od osumnjičenika u aferi Spice, i dva partnera skrivena iza skrbničkih računa. Indicije da je Fima grupu zapravo kontrolirao Miroslav Kutle, o kojima se piše već godinama, nisu nikad potvrđene. Najveći vjerovnici Validusa u stečaju su HBOR, Podravka i RBA, pa se pretpostavlja da oni neće imati ništa protiv da im se država pridruži u suvlasništvu i podijele s njome Vabine dubioze. Priče o dokapitalizaciji ionako su nezanimljive široj javnosti, pa čak i kada je kao ovdje u pitanju i novac samih građana, a jedini koji će podići glas su mali dioničari budu li isključeni iz priče o dokapitalizaciji.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi