Skok cijena nafte ovog proljeća tek će marginalno utjecati na američko gospodarstvo, uz osjetno manju potrošnju na nabavu crnog zlata nego u 80-im godinama prošlog stoljeća, pokazalo je istraživanje ogranka američke središnje banke u Dallasu
Cijene nafte premašile su ovog proljeća 120 dolara po barelu nakon što je američki rat protiv Irana rezultirao poremećajima u prometu Hormuškim tjesnacem i posljedičnog smanjenja svjetske opskrbe naftom za otprilike 15 posto.
SAD je neto izvoznik nafte, pa je utjecaj skoka cijena bio dvojak, uz opterećene budžete kućanstava zbog poskupljenja goriva i zaradu za naftne kompanije i dioničare, navode stručnjaci dalaškog Feda.
vezane vijesti
Dok je na budžet kućanstava znatno utjecalo poskupljenje goriva, visoke cijene barela američkim su naftnim kompanijama i njihovim dioničarima donijele korist.
Ekonomisti dalaškog Feda Lutz Kilian, Michael Plante i Alexander W. Richter izračunali su da je američko gospodarstvo danas znatno manje ovisno o energiji nego u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, koje su također obilježili poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka.
Poremećaji su tada bili manjih razmjera, ali je SAD tada na naftu trošio otprilike osam posto bruto domaćeg proizvoda, utvrdili su. Danas na 'crno zlato' troši tek tri posto BDP‑a.
Aktualni poremećaji u opskrbi i cijena nafte viša za 71,2 posto trebali bi tako spustiti anualiziranu stopu rasta američkog BDP-a za samo 0,3 postotnog boda, pokazuju njihovi izračuni.
Anualizirana stopa rasta pokazuje koliko bi BDP porastao unatrag godinu dana da je u svakom tromjesečju rastao istim tempom na tromjesečnoj razini kao i u zadnja tri mjeseca. U razdoblju od siječnja do ožujka ove godine iznosila je 1,6 posto.
Posljedice u ostatku svijeta bit će pak ozbiljnije, prema izračunu koji pokazuje da bi anualizirana stopa rasta trebala biti niža za ukupno 1,7 postotnih bodova, izračunali su Kilian, Plante i Richter.
U 80-godinama prošlog stoljeća današnji razmjeri smanjivanja opskrbe bili bi udvostručili cijene nafte i spustili anualiziranu stopu rasta američkog gospodarstva za čak 5,6 postotnih bodova i za šest postotnih bodova u ostatku svijeta u u cjelini.
Iransko-irački rat u 1980. godini smanjio je zapravo svjetsku opskrbu naftom za četiri posto, navode Fedovi ekonomisti u istraživanju, spustivši anualiziranu stopu rasta BDP-a i u SAD-u i ostatku svijeta za oko 1,8 postotnih bodova.
"Asimetrija odražava strukturnu transformaciju američkog naftnog sektora koja je izolirala SAD od poremećaja u opskrbi naftom u inozemstvu", zaključuju.
