Kakve su performanse Slavonije, Baranje i Srijema bile prilikom ulaska Hrvatske u EU, a kakve su desetljeće poslije? Razlike u razvijenosti regija u Hrvatskoj su i dalje izražene, a na panelu 'Razvojna tranzicija Slavonije' u Osijeku pokušalo se odgovoriti na pitanje kako je moguće izmjeriti regionalni ekonomski uspjeh
'Slavonija kaska za ostatkom Hrvatske i kada će stići hrvatski prosjek?' zanimalo je novinare pa su to pitali Šimu Erlića, ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koji je stigao u Osijek na prvu u nizu konferencija 'Regionalni razvoj u Hrvatskoj', na kojoj su sudionici iz javnog i stručnog sektora pokušali pronaći rješenja za optimalan razvoj istoka Hrvatske.
'Stvari moramo staviti u realan kontekst i kazati gdje smo bili 2013., kada smo ušli u EU. Slavonija je pretrpjela velike štete i razaranja tijekom rata, dogodila se financijska kriza i da se nismo našli u EU, sami te probleme ne bismo mogli riješiti. Istovremeno smo dobili slobodu kretanja, što je utjecalo na odljev stanovništva', odgovorio je Erlić sudionicima okupljenim na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te dodao da smo uspjeli iskoristiti sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje i koja su nas 'značajno ubrzala kako bismo se približili drugima'.
vezane vijesti
Istaknuo je da je kroz Projekt Slavonija u realizaciji tri milijarde eura dok je u zadnje dvije godine u panonskoj Hrvatskoj BDP porastao za četiri posto.
'Svi projekti ne mogu instantno dati rezultat jer su to investicije koje traju i koje se realiziraju tijekom godina. Ali su promjene vidljive, i na BDP-u i na izvozu i na ulaganju u materijalnu imovinu. U pet slavonskih županija više se izvozi nego uvozi. Cilj industrijske tranzicije je da se u Slavoniji događa što više inovacija. Dok je ključna teza prije bila da ljudi odlaze iz ovog kraja, 2022. prvi put vidimo da su se vratili', ukazao je Erlić na promjenu trendova, navodeći da će projekti koji su realizirani tek doći do izražaja u godinama pred nama te da smo na početku novog trenda, a to je 25 milijardi eura, koliko nam je na raspolaganju do kraja desetljeća.
'Točno se vidi kada se država i poduzetnici nađu na istom smjeru', rekla je Irena Weber, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, nadovezujući se na primjer velike investicije u Osijeku tvrtke Jabil, koja je birala lokaciju za svoju tvornicu, a Osijek se našao u konkurenciji među 17 istočnoeuropskih gradova.
Tvornica je u visokom stupnju izgradnje, rekao je zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin, a pod krovom je 60.000 kvadrata. Osvrnuo se na prve kontakte s investitorima u rujnu 2021. Riječ je o multinacionalnoj kompaniji sa sjedištem u SAD-u koja globalno zapošljava 260.000 radnika, a ima tvornice u 30 zemalja svijeta. Grad ih je oslobodio plaćanja komunalnih doprinosa, čime im je u startu uštedio tri milijuna eura, ali računaju da će im se to vratiti 'u vremenu koje dolazi'.
'Kada smo se upoznavali, rekli su nam da su 'najveća tvrtka na svijetu za koju nitko nikada nije čuo', a za Apple rade 70 posto komponenti dok se u njihovim pogonima proizvodi i više od polovice elektroničkih komponenti za Teslu', opisao je Vulin najveću investiciju koja se trenutno realizira u Osijeku.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić istaknuo je da se na području tog grada realiziraju 84 projekta u vrijednosti od 350 milijuna eura.
'Obnavlja se tramvajska mreža, rekonstrukcija će završiti do kraja godine, kreće se u nabavku deset niskopodnih tramvaja. Osječani će prvi put u povijesti dobiti koncertnu dvoranu, revitalizirat će se Gradski vrt, Hrvatsko narodno kazalište...', pokušao je nabrojiti sve što slijedi Radić, ističući da je Osijek jedini veliki grad u Hrvatskoj koji je građane oslobodio plaćanja 13 posto prireza.
Bivša ministrica regionalnog razvoja, aktualna saborska zastupnica Nataša Tramišak rekla je da je izgradnja novog objekta Kliničkog bolničkog centra Osijek najveći projekt na području Slavonije koji tek treba biti realiziran.
'Projektna dokumentacija je spremna, a projekt je veći od 900 milijuna eura', rekla je.
