Korupcija naša svagdašnja

Masna kazna Ericssonu samo je kap u moru kompanija kažnjenih zbog mita i korupcije

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 15.12.2019 22:28
  • Objavljeno 15.12.2019 u 22:28
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Sarayuth Punnasuriyaporn / Alamy / Alamy / Profimedia

Gotovo rekordna kazna Ericssonu razrezana zbog kršenja američkog zakona protiv mita i korupcije ponovo je ukazala na nelagodnu učestalost korištenja mita pri dobivanju poslova diljem svijeta, a među poznatim globalnim korporativnim imenima u posljednjih deset godina teško je naći neko koje se nije našlo na meti regulatora

Gotovo rekordan iznos od 1,2 milijarde dolara zbog kršenja zakona protiv mita i korupcije, koji su američki regulatori ishodili od švedskog Ericssona, glasno je odjeknuo krajem prošlog tjedna u poslovnim krugovima. Poznata telekomunikacijska kompanija, s podružnicama diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, tako se popela na nezavidno drugo mjesto među kompanijama kažnjenim zbog podmićivanja dužnosnika kako bi se sklopili razni poslovi i ugovori.

Na prvom mjestu neslavne liste i dalje se nalazi brazilska nacionalna naftna kompanija Petrobras, koju su američki regulatori prije nešto više od godinu dana kaznili s čak 1,78 milijardi dolara zbog sudjelovanja u 'masovnoj mreži podmićivanja i namještanja poslova'. Ono što spomenuta prva dva mjesta daju naslutiti, a što se pokazuje i kao činjenica, to je da se među kažnjenim kompanijama nalazi neočekivano mnogo neameričkih korporacija.

To možda i ne bi bilo toliko čudno kad se u srcu slučaja ne bi nalazio američki zakon i kad većinu kazni ne bi određivale američke vlasti. Spomenute kazne Ericssonu i Petrobrasu, i niz ostalih, proizlaze iz Zakona o inozemnoj korupciji (Foreign Corrupt Practices Act, FCPA) koji je američki parlament donio još krajem sedamdesetih. S dopunama krajem osamdesetih i devedesetih, taj zakon američkim regulatorima daje vrlo široke ovlasti, između ostalog nad kompanijama koje ne moraju imati sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama, već je dovoljno da im se samo dionicama trguje na nekoj od američkih burzi ili da su s američkim tržištem povezane na niz drugih načina.

Za provedbu zakona zaduženi su američko ministarstvo pravosuđa i tamošnja Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC, Securities and Exchange Commission), a njegova se provedba posebno zahuktala posljednjih desetak godina. Glavne odredbe zakona zabranjuju kompanijama, menadžerima i pojedincima izravne i neizravne uplate dužnosnicima i strankama u drugim zemljama kako bi se tako sklopili poslovi i novi ugovori. No brojnost kompanija koje su se našle na meti američkih istražitelja neugodan je podsjetnik na činjenicu da su mito i korupcija i dalje uobičajena praksa u globalnom poslovanju, posebno u državama koje ne primjenjuju zapadne standarde u pravosuđu.

  • +12
  • +9

Američki predsjednik Donald Trump

Izvor: EPA / Autor: MICHAEL REYNOLDS

U srazu s američkim vlastima slučajevi kompanija koje krše zakon u konačnici završavaju kaznama, nagodbama ili nekom kombinacijom obje opcije, a iznosi se nerijetko penju na nekoliko stotina milijuna dolara. Najnoviji, Ericssonov, slučaj odnosi se na razdoblje od 2000. do 2016., tijekom kojih su zaposlenici podružnica kompanije na Bliskom i Dalekom istoku u više navrata na razne načine podmićivali lokalne dužnosnike da bi sklapali razne poslove.

Na listi deset najvećih kazni uz Ericsson se nalaze još tri telekomunikacijske kompanije: Telia, također iz Švedske, kažnjena prije dvije godine s 965 milijuna dolara, ruski MTS, kažnjen ove godine s 850 milijuna dolara, te rusko-nizozemski VimpelCom, kojem je 2016. odrezana kazna od 795 milijuna dolara. Telia, MTS i VimpelCom kažnjeni su zbog podmićivanja kako bi sklopili poslove u Uzbekistanu.

Ericsson će platiti više od milijarde dolara kako bi se prekinula američka istraga o korupciji

Izvor: tportal.hr / Autor: Sutathu - World News

Osim njih, na petom mjestu po visini kazne nalazi se njemački Siemens te je 2008. godine kažnjen s 800 milijuna dolara, dok sedmo i osmo mjesto pripadaju francuskim predstavnicima, industrijskom konglomeratu Alstom (kažnjen sa 772 milijuna dolara 2014. godine) i tamošnjoj banci Société Générale, koju su Amerikanci lani kaznili s 585 milijuna dolara. Jedini američki predstavnik na listi deset najvećih je inženjersko-zaštitarska tvrtka KBR/Halliburton (579 milijuna dolara kazne), a top 10 zaključuje najveći globalni proizvođač generika, i vlasnik hrvatske Plive, izraelska korporacija Teva koja je 2016. morala američkim vlastima isplatiti 519 milijuna dolara.

Teva je samo jedan od brojnih predstavnika iz farmaceutike koji su se našli na meti američkih regulatora tijekom godina, a kojima je otkriveno podmićivanje diljem svijeta. Među kažnjenima se nalaze i britanski GlaxoSmithKline te AstraZeneca, švicarski Novartis, francuski Sanofi, američki Bristol-Myers Squibb i tamošnji gigant Pfizer koji je, između ostalog, nastradao zbog podmićivanja hrvatskih liječnika. Ranije ove godine i njemački farmaceut Fresenius Medical Care pristao je platiti 231 milijun dolara kako bi se nagodio zbog isplaćivanja mita u nizu država, među kojima su se našle i susjedne Srbija te Bosna i Hercegovina.

Američki veterani govore o koruptivnim praksama Halliburtona u Iraku

Izvor: tportal.hr / Autor: truthtrekker

Ranije spomenuta francuska banka Société Générale također je samo jedan od brojnih predstavnika iz financijske industrije koje su kaznili američki regulatori. Među njima je i britanski Barclays, njemački osiguravatelj Allianz i tamošnja banka Deutsche Bank, investicijske banke Credit Suisse, JPMorgan, BNY Mellon, pa čak i proizvođač bankomata Diebold koji je 2013. pristao platiti 48 milijuna dolara nakon optužbi da je direktorima banaka u državnom vlasništvu plaćao turističke izlete na popularne destinacije.

Brojnim imenima mogu se dodati kozmetički divovi Avon, Eli Lily i Johnson & Johnson, maloprodajni div Walmart, proizvođači elektronike Panasonic, Hitachi, Philips, Qualcomm i srodne im kompanije IBM, Microsoft, Oracle i SAP. Među kažnjenima se nalaze i globalni proizvođač piva Anheuser-Busch InBev, proizvođač guma Goodyear, pa čak i legendarni Smith & Wesson, čiji su direktori potplaćivali strane dužnosnike kako bi osigurali ugovore za isporuku oružja za policiju i vojsku. Ovakav niz teško bi postojao bez nekih naftnih korporacija pa se među kažnjenima nalaze, primjerice, francuski Total i talijanski ENI, a tu je i srodna im rudarska korporacija BHP Billiton te proizvođač aluminija Alcoa.

I investicijska banka JP Morgan Chase morala je platiti zbog korupcije

I investicijska banka JP Morgan Chase morala je platiti zbog korupcije

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Lista kompanija kažnjenih zbog mita i korupcije nastavlja se još daleko i na njoj se nalaze brojna, manje poznata imena iz korporativnog svijeta. Potrebno je, ipak, napomenuti da situacija u najvećim svjetskim korporacijama nije tako kritična kako bi se možda moglo pomisliti na prvi pogled.

Dio kazni koje su određene kroz godine proizašao je iz slučajeva kad bi velike kompanije preuzele manje konkurente te bi nakon toga isplivalo da su preuzete kompanije ranije isplaćivale mita, a da toga preuzimačke kompanije nisu bile svjesne. Takav je slučaj, primjerice, bio s Pfizerom i hrvatskim tržištem jer je Pfizer nakon preuzimanja manje kompanije postao svjestan nelegalnih transakcija.

Pfizer se posredno našao upetljan u slučaj podmićivanja

Pfizer se posredno našao upetljan u slučaj podmićivanja

Izvor: Profimedia / Autor: nn

No popis je ipak impresivan i čini se da je teško naći neko globalno poznato ime, a da se na neki način nije ogriješilo o odredbe protiv podmićivanja te se ili nagodilo s američkim regulatorima ili mu je odrezana kazna. Donošenje američkog zakona i njegovih nadopuna pratile su u SAD-u kritike da se njime američkim tvrtkama otežava sklapanje ugovora i širenje poslovanja u državama u kojima je 'podmazivanje' poslovna norma (iako, kontradiktorno, zakon čak dozvoljava određene oblike 'podmazivanja').

Praksa američkih regulatora posljednjih godina mogla bi ići u prilog onima koji bi željeli tvrditi da su američke vlasti odlučile reagirati na te prigovore i, kad već nije etično dozvoliti tamošnjim tvrtkama da podmićuju strane dužnosnike, počele koristiti širok obuhvat zakona kako bi pojačano kažnjavale strane kompanije da bi se barem nekako pokušala uspostaviti ravnoteža. Izostanak aktivnijeg angažmana drugih nacionalnih ili nadnacionalnih regulatora u borbi s korupcijom ide im dodatno u prilog, a niz zvučnih imena kažnjenih posljednjih godina pokazuje da u borbi s korupcijom ima još jako puno posla.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!