pad bdp-a od 10 posto očekivan

Marić: Unatoč svemu neće doći do ugroze održivosti financiranja proračuna

  • Autor: L. F./Hina
  • Zadnja izmjena 27.11.2020 15:08
  • Objavljeno 27.11.2020 u 15:08
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak da je pad hrvatskog BDP u trećem kvartalu od deset posto na tragu očekivanja, pri čemu je pad osobne potrošnje malo veći od očekivanja, a pad investicija manji od očekivanja, dok pozitivno iznenađenje predstavlja i pad izvoza usluga od "samo" 45 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 10 posto na godišnjoj razini. Pad je ponajviše posljedica pada osobne potrošnje, no pad je manji u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu. To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine.

Marić je novinarima ispred Ministarstva financija izjavio da se pad od deset posto već na neki način i pretpostavio, s obzirom i na ankete u kojima su sudjelovali ekonomisti, pri čemu su procjene svih manje-više bili oko razine pada od deset posto.

Naime, sedam analitičara koji su sudjelovali u anketi Hine u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 10,4 posto, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

Pad u trećem kvartalu je i na tragu očekivanja vlade, rekao je Marić, no i istaknuo da je pad osobne potrošnje "malo lošiji" od njihovih predviđanja, no istovremeno pad investicija od tri posto je bolji od očekivanja.

Naime, prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava u trećem kvartalu potonula je 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, dok su bruto investicije u fiksni kapital pale za tri posto.

Rekao je da je pad osobne potrošnje od 7,5 posto gotovo identičan padu trgovine na malo u trećem kvartalu. Navedeni pak postotak pada investicija za Marića je "koliko-toliko dobra vijest". jer je s jedne strane i dalje prisutan nastavak rasta građevinske djelatnosti, a tu je i segment opreme i strojeva, u koji su ulaganja također pala po manjoj stopi od očekivane.

"Kada sumiramo ovu domaću potražnju, osobna potrošnja je malo lošija od onog što smo očekivali, a investicije malo bolje od onog što smo očekivali", izjavio je potpredsjednik vlade i ministar financija Marić.

Kada se pak gleda izvozna komponenta, nastavio je Marić, izvoz roba je pao na tragu očekivanja, no međutim ono što ih je pozitivno iznenadilo je da pad izvoza usluga iznosi "samo" 45 posto.

Poglavito s obzirom na fizičke indikatore u smislu pada broja noćenja i dolazaka turista, pojasnio je Marić, mogao se očekivati i nešto veći pad izvoza usluga.

"No očito, unatoč svim okolnostima nije došlo do nekog značajnijeg dodatnog pada potrošnje po glavi turista", izjavio je Marić.

Naime, izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 32,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba pao tri posto, a izvoz usluga 45,3 posto, izvijestio je DZS. Istodobno, uvoz roba i usluga smanjen je za 14,1 posto na godišnjoj razini. Pritom, uvoz roba je smanjen 9,9 posto, a usluga 33,3 posto.

Marić je tako iznova apostrofirao problem visoke uvozne ovisnosti.

"Nažalost, bez obzira na krizu, ta uvozna "elastičnost" nije se puno popravila, dapače, uvozna ovisnost je i dalje visoka", ustvrdio je Marić. Bez obzira na trenutni izazov koronakrize s kojim se suočavamo, mora se napraviti značajniji iskorak u strukturi gospodarstva, kako bi se ta ovisnost smanjila, dodao je.

Vlada ostaje pri projekciji pada BDP-a od osam posto u 2020. godini

Gledajući ukupne brojke za tri ovogodišnja kvartala, kao i očekivanja za četvrti, te unatoč mjerama "zatvaranja" dijela gospodarstva koje na snagu stupaju noćas, Marić je istaknuo da vlada i dalje ostaje pri projekciji pada hrvatskog gospodarstva od osam posto u ovoj godini.

Marić je rekao da ne očekuju, uz dužno poštovanje prema svakom radnom mjestu, da će efekt tih mjera biti značajniji po BDP u četvrtom kvartalu, dodajući i da mjere "zatvaranja", koje bi trebale trajati do 21. prosinca, nisu ni blizu onom "lockdownu" iz drugog tromjesečja.

Podaci za prva tri kvartala 2020. pokazuju godišnji pad BDP-a od 8,4 posto.

Novinari su pak konstatirali da je prosinac, s obzirom na blagdane, mjesec potrošnje, te upitali nije li stoga za očekivati da će potrošnja biti manja, na što je Marić odgovorio da se ta potrošnja poglavito odnosi na trgovinu na malo, koja nije zatvorena. Po podacima o fiskalizaciji računa, dodao je, trgovina u studenom je gotovo bila na istoj razini kao i u istom mjesecu lani.

Marić na pitanja novinara nije želio prejudicirati modele kojima će se pomoći "zatvorenom" dijelu gospodarstva, ponovivši da će sve mjere, kako je i danas dogovoreno na sastanku s poslodavačkim i ugostiteljskim udrugama, biti predstavljene idući tjedan.

Tek je rekao da bi osnovni postulat seta mjera trebao biti da nikome ne daju poticaj da ne radi, već suprotno, da radi. Naravno, razumljivo, osim ako je okolnost takva da je u potpunosti onemogućen da radi.

Marić je naveo primjer restorana, rekavši da im se želi dati poticaj, odnosno ne želi ih se demotivirati da obustave i pripremu te dostavu hrane.

"Želimo da svi oni koji u ovakvim okolnostima mogu nešto uprihodovati, da ih se ne onemogući u tome", poručio je Marić.

Sve predviđeno ovogodišnjim proračunom, po pitanju i mjera za očuvanje radnih mjesta, kani se isplatiti, rekao je Marić, koji smatra i da unatoč novim momentima neće doći do ugroze u smislu održivosti financiranja proračuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!