Prema međunarodnim istraživanjima, u posljednje dvije godine najmanje 25 milijardi eura ilegalnog novca prošlo je kroz kriptoburze. Ovaj rastući fenomen izazvao je zabrinutost među financijskim regulatorima, ali i među vlastima koje se bore protiv međunarodnog kriminala.

Slučaj Felixa Wandrascheka: Primjer tipične kriptoprijevare

Jedan od najsvježijih i najzvučnijih slučajeva prijevara s kriptovalutama u Austriji onaj je Felixa Wandrascheka (pseudonim), a on je uložio 20 milijuna eura u navodnu investicijsku priliku. Ponuda mu je stigla putem online oglasa te je osoba koja je telefonski kontaktirala s njim zvučala pouzdano. Naivno je vjerovao da ulaže u legitimnu kriptoplatformu.

Međutim ispostavilo se da je platforma bila lažna, a uloženi novac je nestao. Wandraschekov slučaj postao je dio opsežne istrage koju vodi Državno odvjetništvo za gospodarski kriminal u Beču. Iako je uloženo puno truda u pokušaj pronalaska počinitelja, još uvijek nisu identificirani. Vraćeno mu je tek 150.000 eura nakon što je luksemburška kriptoburza zamrznula sredstva na računu povezanom s njegovim slučajem, piše Tagesschau.

Kriptoburze kao kanal za pranje novca i druge kriminalne aktivnosti

Kriptovalute su postale magnet za prljavi novac, a organizirani kriminalci koriste kriptoburze za pranje novca, financiranje terorizma, trgovinu ljudima te širenje dječje pornografije. Prema izvještajima međunarodnih istražitelja, ove aktivnosti rastu, a s njima i broj sumnjivih transakcija.

Jedan od najopasnijih aspekata kriptosektora jest njegova anonimnost. Kriminalci mogu koristiti kriptovalute za maskiranje porijekla novca i, zahvaljujući decentraliziranim mrežama, bez većih prepreka prenositi sredstva diljem svijeta. I terorističke organizacije, kao što je Hamas, koriste kriptovalute za prikupljanje novca za oružje, što otežava borbu protiv financiranja terorizma.

Regulacija kriptovaluta: I dalje previše rupa u sustavu

Izostanak globalne regulacije ostavlja prostor za manipulacije. Mnoge kriptoburze nisu pod nadzorom europskih ili američkih financijskih regulatora jer su registrirane u drugim zemljama, što omogućuje kriminalcima da iskoriste slabosti u sustavu i, bez većih prepreka, operiraju u zemljama sa slabijom regulacijom.

Iako postoji snažna želja za usklađivanjem zakona, mnoge zemlje izvan EU-a još uvijek nemaju odgovarajuće nadzorne mehanizme, stoga su njihove burze povoljne za pranje novca jer nemaju obavezu izvještavanja ili praćenja sumnjivih transakcija.

Suradnja među vlastima: Prvi koraci u borbi protiv kriminala

Iako su kriptoburze često u središtu tih aktivnosti, postoje i one koje surađuju s vlastima. Najveća svjetska burza Binance, koja je bila povezana s nekoliko slučajeva prijevara, navodi da ulaže u sigurnosne mjere i surađuje s vlastima u otkrivanju sumnjivih aktivnosti. Ipak, burze često ne pružaju dovoljno informacija za učinkovitu istragu, a kriminalci uspijevaju prikriti tragove.

Zahvaljujući suradnji istražitelja, u nekim slučajevima, kao što je Wandraschekov, pratio se trag do gotovo 2000 računa na različitim burzama. Međutim takve podatke teško se može interpretirati zbog anonimnosti transakcija.

Kada počinitelji izlaze na površinu: Pranje novca i veza s bankama

Kada kriminalci požele 'očistiti' svoj novac, često dolazi do posljednje faze 'pranja': pretvaranja kriptovaluta u stvarne valute. Iako se transakcije obavljaju u anonimnim mrežama, na kraju je potrebno koristiti tradicionalne financijske sustave za povlačenje stvarnog novca. Banke se stoga često nalaze u središtu napora za otkrivanje i zaustavljanje tih aktivnosti.

Jana Ringwald, stručnjakinja za internet i računalni kriminal iz njemačkog Generalnog državnog odvjetništva, ističe da je to 'prostor u kojem napori istražitelja mogu dati rezultat', jer kad kriminalci žele povući novac, moraju se okrenuti tradicionalnim financijskim institucijama, a one su podložne zakonodavstvu i kontrolama.