Oporezivanje zarade ostvarene na tržištu kapitala predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu početkom 2015. godine.

Novi porez uvodi se početkom 2016., a zahvaća zaradu ostvarenu na trgovanju dionicama i drugim financijskim instrumentima (obveznice, udjeli u investicijskim fondovima, udjeli u trgovačkim društvima, kratkoročni vrijednosni papiri). Porezna obveza je u prvom redu usmjerena na špekulativnu zaradu što znači da se obračunava samo u slučajevima kada je kupnja i prodaja vrijednosnih papira realizirana unutar razdoblja od tri godine. Špekulanti pritom imaju pravo smanjiti poreznu osnovicu za ostvarene gubitke.

Zarada na kratkoročnim transakcijama oporezivat će se po stopi od 12 posto po kojoj se već oporezuju ostali oblici prihoda od kapitala kao što su dividende i kamate na štednju.

Brokeri nisu protiv poreza, ali je previsok a tajming loš

Sudionici tržišta kapitala ne protive se novom porezu koji je uobičajen u tržišnim ekonomijama, ali upozoravaju na loš tajming, zbog čega bi njegovo uvođenje moglo negativno utjecati na razvoj tržišta kapitala. 'Naravno da porez ne može nikoga motivirati na trgovanje, a kod nas je problem to što se on uvodi u razdoblju kada je burza na najnižim granama', ističe Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u brokerskoj kući Credos.

Dodatni je problem po Rinkovcu relativno visoka porezna stopa. 'Sporno je i to da se kapitalna dobit oporezuje po stopi od 12 posto. Bolje bi bilo da ona bude niža, recimo pet posto, barem u razdoblju dok je tržište ovako slabo', smatra Rinkovec.

Gažić: Ovo će obeshrabriti kompanije da kapital traže na burzi

Da će uvođenje ovog poreza negativno utjecati na razvoj tržišta, smatra i Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Ona  upozorava da je 'za naše još uvijek dominantno bankocentrično gospodarstvo od ključne važnosti ohrabrivanje kompanija da financiranje svog razvoja potraže izvan kreditnog sustava', ističući da tržište kapitala predstavlja najbolju alternativu. Dodaje da je takav razvoj tržišta kapitala ujedno i jedan od najvažnijih ciljeva Europske komisije.

Burzovne igrače mogla bi obeshrabriti i zahtjevna tehnika obračuna. Naime, pravila nalažu da se predujam poreza plaća u roku od osam dana na svaku pojedinačnu transakciju kojom je ostvarena dobit. S druge strane, kapitalni gubitak priznaje se tek na temelju godišnje porezne prijave.

Kompliciran i demotivirajući obračun

'Predloženi model obračuna, prijave i plaćanja tog poreza nije prilagođen domaćem tržištu kapitala, a upitna je i ekonomičnost prikupljanja relativno malog iznosa poreza na administrativno kompliciran način', ocjenjuje Gažić.

To je totalno demotivirajuće, naročito kada su u pitanju spekulativnija trgovanja kao što su transakcije s izvedenicama. Bilo bi bolje da se obračun radi kvartalno', dodaje Rinkovec.

Zbog svega navedenog, procjenjuje se da će financijski efekti navedenog poreza biti skromni. Simulacije pokazuju da se u državni proračun neće sliti više od tridesetak milijuna kuna godišnje, a ukupni učinak bit će i znatno skromniji kada se uzmu u obzir visoki troškovi prikupljanja tog poreza.