Riječ je o proizvodu koji, potaknut trendom starenja populacije u razvijenim zemljama svijeta i sve izraženijom orijentacijom društva na zdravi život, pokazuje iznadprosječne stope rasta na globalnom turističkom tržištu. S obzirom na značajne komparativne prednosti Hrvatske, poput kvalificiranog kadra i dobre reputacije zdravstvenih usluga, konkurentnih cijena, ali i blizine i dostupnosti s velikih emitivnih tržišta te opću turističku atraktivnost, moguće je ustvrditi da se radi i o proizvodu s visokim potencijalom rasta i u našoj zemlji.

Prepoznajući taj potencijal, Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine i Nacionalna strategija razvoja zdravstva Hrvatske 2012-2020. apostrofiraju daljnji razvoj svih oblika zdravstvenog turizma. Obje Strategije predviđaju izradu Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma RH kao međuresorne platforme za sustavno podizanje konkurentnosti zdravstveno turističke ponude Hrvatske.

'Hrvatska je dio jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi. Naša je želja do 2020.godine da zdravstveni turizam bude međunarodno prepoznat ponajviše po poželjnosti svoje raznolike i visokokvalitetne wellness ponude, ali i po znatno unaprijeđenoj kvaliteti ponude lječilišnog turizma te stalno rastućoj globalnoj konkurentnosti za tržište spremnih medicinskih ustanova', naglašava ministar turizma Darko Lorencin.

'Ministarstvo zdravlja prepoznaje ovu važnu djelatnost što je vidljivo i kroz osnivanje i rad Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu u okviru Ministarstva. Trenutačno smo u procesu Izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Jedna od najvažnijih novosti upravo je uvođenje pojma zdravstveni turizam u Zakon čime stvaramo mogućnost i javnom i privatnom sektoru za bavljenje ovom djelatnoštu te olakšavamo turističkom sektoru da se može baviti zdravstvenim turizmom', rekao je ministar zdravlja Siniša Varga te dodao kako će u sljedećih nekoliko godina iz EU fondova u obnovu zapuštenih toplica investirati oko 70 milijuna eura.

Strategija razvoja turizma RH i Nacionalna strategija razvoja zdravstva prepoznaju tri oblika zdravstvenog turizma - wellness turizam, lječilišni turizam te medicinski turizam . Ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća kompleksan skup pružatelja usluga wellnessa (oko 80 hotela, različiti wellness centri), lječilišnog (15 specijalnih bolnica i lječilišta) i medicinskog turizma (veliki bolnički sustavi i velik broj privatnih ordinacija). Ponuda je disperzirana diljem zemlje iako postoji očigledna koncentracija na Kvarneru, u Istri, županijama Sjeverne Hrvatske te na području Zagreba.

Akcijski plan predlaže 30 razvojnih aktivnosti ili programa koji se odnose na unapređenje institucionalnog okvira, kvalitetu proizvoda, stručne vještine djelatnika i međunarodnu prepoznatljivost zdravstvenog turizma. Određene programe potrebno je provesti za svaki od modaliteta zdravstvenog turizma te se radi o predlaganju akreditacija hrvatskih zdravstvenih ustanova, međunarodno certificiranje hrvatskih zdravstvenih ustanova, edukacija zaposlenih u zdravstvenom turizmu te marketing i promocija zdravstvenog turizma.

Akcijski plan za zdravstveni turizam nastao je u suradnji dvaju ministarstava te Instituta za turizam, a na temelju strateških dokumenata za razvoj ovog proizvoda.