Vlada, HBOR-a i poslovne banke još uvijek nisu uspjeli dogovoriti pod kojom će kamatom banke plasirati sindicirani kredit od dvije milijarde kuna HBOR-u u okviru Modela A Vladine pomoći gospodarstvu, no neslužbene informacije govore, piše Slobodna Dlmacija kako bi ta kamata mogla iznositi oko tri posto
Banke bi do kraja ovog ili početkom idućeg tjedna trebale dostaviti svoj zajednički prijedlog visine te kamate, koja je značajna zbog toga što će o njenoj visini ovisiti i visina kamata pod kojima će banke plasirati kredite gospodarstvenicima. Kako se može doznati, navodi Slobodna Dalmacija, država i HBOR bi bili spremni da kamata koju će banke naplatiti HBOR-u bude i nešto viša, ako bi to u konačnici značilo manje kamate za poduzetnike.
Prema sadašnjem stanju stvari kamata za gospodarstvenike bi se trebala kretati od pet do sedam posto, zavisno od toga o kojoj se tvrtki radi, kvaliteti poslovnog programa, vrsti i ročnosti kredita, te ovisno o tome hoće li se ugovoriti fiksna ili promjenjiva kamata.
Podsjetimo, Vladin Model A predviđa da će Hrvatska narodna banka osloboditi tri milijarde kuna komercijalnim bankama smanjivanjem obvezne pričuve, od čega će banke dvije milijarde kuna preusmjeriti putem sindiciranog kredita HBOR-u.
Potom će banke putem aukcija HBOR-u nuditi kreditne linije sklopljene s poduzetnicima s posebnim uvjetima koje je odobrila Vlada, s tim da će banke u tim kreditima sudjelovati sa 70 posto, a HBOR sa 30 posto sredstava.
Kako se neslužbeno moglo doznati, banke su dosta zainteresirane za sudjelovanje u ovim kreditnim linijama, kao i u Modelu B Vladinih mjera, u kojem će HBOR jamčiti za 25 do 50 posto kreditnih linija komercijalnih banaka.
Radni tim nastoji što prije definirati pravilnik pod kojim će se odvijati aukcije, čiji bi se prvi krug, kako je najavila premijerka Jadranka Kosor, trebao održati 16. veljače
Maksimalni mogući kreditni iznos koji bi banke u okviru Modela A i Modela B mogle plasirati gospodarstvu iznosi 16 milijardi kuna, no analitičari smatraju da bi bilo dobro ako bi se u okviru tih mjera plasiralo od dvije do četiri milijarde kuna.
