Pojednostavljeno rečeno, to znači da se više iz skladišta ne može izvlačiti plin, već će se samo u njega utiskivati nove količine koje će biti trošene od 1. listopada, piše Jutarnji list.

Ta vijest dolazi u trenutku kad Europu potresa najveća plinska kriza u posljednjih desetak godina, a cijene tog energenta zbog neizvjesnosti koje je po pitanju sigurnosti opskrbe izazvala agresija Rusije na Ukrajinu dosegnule su povijesno rekordno visoke razine. Stručnjaci naglašavaju da će svojevrsno krizno stanje u europskom plinskom sektoru potrajati do kraja sezone grijanja, koje predstavlja i najveći sektor potrošnje plina.

Generalno, smatra se kako je kraj sezone grijanja u Hrvatskoj 1. travanj, pa iz tog proizlazi da će pritisak na hrvatski plinski sustav trajati još barem nekoliko tjedana. Ipak, ove godine u taj ćemo kritični dio “plinske godine” ući bez važnog faktora sigurnosti opskrbe.

Iako zasad nema naznaka da bi opskrba plinom bila ugrožena, u slučaju prekida dostave ruskog plina - čime se proteklih dana prijetilo iz Moskve - hrvatski sustav bi se našao pod pritiskom. Ipak, i u takvim okolnostima, dobre su šanse da će Hrvatska kraj sezone grijanja dočekati bez značajnijih poremećaja u opskrbi.

Ono što je znatno izazovniji problem, a već se sada nazire, jest punjenje skladišta kao pripremu za sljedeću sezonu grijanja. S obzirom na to da je već najavljeno da će Europska unija uvesti obvezu punjenja plinskih skladišta na minimalno 90 posto prije početka sezone grijanja, ispada da će do 1. listopada u Okolima trebati utisnuti oko 4,5 milijardi kilovatsati plina. Uz cijenu od otprilike 200 eura po megavatsatu - koliko je trenutno dosegnula na nama referentnoj CEGH burzi u Austriji - punjenje skladišta koštalo bi oko 900 milijuna eura. Vrlo je upitno imaju li hrvatski plinski opskrbljivači dovoljno financijske snage za takvu transakciju.